Što je Kola Superdublja Bušotina i zašto je važna?
Uvod u Kola Superdublju Bušotinu
Tijekom Hladnog rata, globalna napetost između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza potakla je razne znanstvene, vojne i tehnološke poduhvate. Od slanja kornjača oko Mjeseca do izrade izuzetno moćnih bombi, ova era bila je vrijeme izvanrednih ostvarenja. Ipak, jedinstven iskorak koji se često zanemaruje zasigurno je Sovjetska bušotina na Kola poluotoku, koja predstavlja najdublju ljudsku bušotinu na svijetu.
Što je Kola Superdublja Bušotina?
Kola Superdublja Bušotina nalazi se u sjeverozapadnoj Rusiji, nedaleko od norveške granice. Ova nevjerojatna bušotina, duboka nevjerojatnih 12,263 metra, zapravo se sastoji od niza manjih bušotina koje se odvajajo od središnjeg otvora. Unatoč svojoj dubini, promjer bušotine je samo malo širi od tanjura. Kako bi to bolje ilustrirali, zamislite spajanje visine Mount Everesta i Mount Fudžija; dubina Kola bušotine je veća od najdublje točke oceana, Marianske jame.
Povijest bušenja i izazovi
Amerikanci su započeli sličan pothvat tijekom ranih 1960-ih s Projektom Mohole. Ovaj ambiciozni projekt imao je za cilj probijanje Zemljine kore kako bi se prikupili uzorci s granice između kore i plašta, ali je na kraju propao zbog znanstvenih protivljenja i financijskih problema. S druge strane, u Rusiji, bušenje je počelo 24. svibnja 1970. godine i trajalo je do 1992., kada je došlo do kolapsa Sovjetskog Saveza.
Jedan od razloga zaustavljanja projekta bilo je neželjeno povećanje temperature na dnu bušotine koja je dosegnula 180°C, znatno iznad predviđanja znanstvenika. Danas, mjesto je napušteno, a ostaci uključuju oronulu zgradu i cijev koja je čvrsto zatvorena.
Znanstvena otkrića Kola Superdublje Bušotine
Iako je projekt na kraju pretrpio velike probleme, u svojoj fazi djelovanja, Kola Superdublja Bušotina je donijela vrijedna znanstvena otkrića, istražujući 1.4 milijarde godina Zemljine povijesti. U najzanimljivijem nalazu, ispod guste nepropusne stijene, znanstvenici su otkrili vodom zasićene stijene, što se smatralo nemogućim. Također su pronađene 14 vrsta fosiliziranih mikroorganizama, kao i nalazišta zlata, bakra i nikla.
Mitovi i legende
Okružena mistikom, Kola Superdublja Bušotina bila je meta raznih urbanih mitova. Jedna od najpoznatijih legendi gospodari pričom o tome kako je bušača probila sloj stijena i naišla na užarenu špilju. Prema legendi, znanstvenici su navodno spustili mikrofon u bušotinu i čuli strašne krikove. Naravno, ovakve priče nisu potvrđene, no lako je razumjeti zašto je Kola Bušotina poznata kao “ulaz u pakao”.
Zaključak
Kola Superdublja Bušotina ostaje značajan simbol ljudske znatiželje i istraživačkog duha tijekom ere Hladnog rata. Iako je projekt zatvoren i mjesto napušteno, znanstvena otkrića i legende koje okružuju ovu nevjerojatnu bušotinu i dalje privlače znanstvenike i znatiželjnike diljem svijeta. Unatoč svom kraju, Kola Superdublja Bušotina ostaje fascinantna tema za istraživanja i razmišljanja.
