Točka Nemo: Najudaljenija Lokacija na Planetu
Točka Nemo, smještena u južnom Tihom oceanu, smatra se najudaljenijom lokacijom na svijetu. Ova fascinantna lokacija nalazi se 2,689 kilometara (1,671 milja) daleko od najbliže kopnene površine. Kada Međunarodna svemirska postaja prođe iznad nje, najbliži ljudi pomorcima su astronauti na postaji, koji se, zapravo, nalaze samo 400 kilometara (250 milja) iznad njihovih glava.
Odvojena i Tajanstvena
Zbog svoje izolacije, Točka Nemo je područje gdje rijetko tjeraju ribari ili se nalaze ribe. Ovaj faktor uvelike doprinosi tome da mjesto postane grob za stari svemirski materijal. Osim starih satelita koji su povučeni u orbitu oko Zemlje, sovjetska/ruska svemirska postaja Mir završila je na dnu oceana, u ovom posebno vodenom području.
U 1997. godini, Nacionalna uprava za oceanske i atmosferske studije (NOAA) zabilježila je čudan zvuk ultraniske frekvencije koji se potvrdio kao jedan od najjačih zvukova ikad snimljenih pod morem. Ovaj misteriozni zvuk, poznat kao “bloop”, bio je toliko snažan da su ga čuli hidrofonima postavljenim 4,800 kilometara (3,000 milja) daleko.
Rasprava o “Bloop” Zvuku
Neki znanstvenici, uključujući NOAA oceanografa Chrisa Foxa, nagađali su da bi ovaj zvuk mogao biti rezultat aktivnosti morskih životinja. “Ima mnogo stvari koje proizvode zvukove dolje,” rekao je Fox za CNN. “Kitovi, dupini i ribe, a tu su i podrhtavanja Zemlje.” Međutim, nijedna poznata životinja ne može proizvesti takav zvuk, što je otvorilo mogućnost da bi to mogao biti divovski lignji ili neki drugi nepoznati morski čudovište.
No, istovremeno, Fox je pružio objašnjenje koje se ispostavilo točnim. “Mislim da bi to moglo biti povezano s kaljenjem leda,” dodao je. “Uvijek dolazi s jugoistoka. Sumnjamo da je u pitanju led s obale Antarktike, a u tom slučaju, zvuk je doista snažan.” NOAA je i prije zabilježila slične zvuke i koristila ih za praćenje ledenjaka A53a tijekom njegovog raspadanja.
Kako Zvuci “Bloop” Govore o Lednicima
“Širokopojasni zvukovi zabilježeni u ljeto 1997. godine konzistentni su s ledenim potresima koje generiraju veliki ledenjaci dok se lome i razgrađuju,” objašnjava Pacific Marine Environmental Laboratory. “Ledeni potresi imaju dovoljnu amplitudu da se detektiraju na više senzora na udaljenosti većoj od 5,000 kilometara (3,100 milja). Na temelju smjera dolaska, ledenjak(e) koji su proizveli ‘Bloop’ najvjerojatnije su bili između Bransfieldovih prolaza i Rossovog mora, ili moguće kod Cape Adarea, poznatom izvoru kriogenih signala.”
Zaključak
Na kraju, fascinantne tajne koje skriva Točka Nemo ne obuhvaćaju samo stare svemirske brodove, već nam također otkrivaju mistične zvukove podmorja koji mogu biti posljedica prirodnih pojava. I dok razmišljamo o tome da naš svemirski groblje nije dom nepoznatom divovskom krakenu, svijet ispod površine i dalje ostaje neistražen. Točka Nemo ostaje misterija koja nas uvijek iznova oduševljava i intrigira.
