Razumijevanje starenja biljaka: Koliko dugo žive?
U današnjem svijetu, imamo dobar uvid u proces starenja kod ljudi i znamo nekoliko načina kako usporiti taj proces. No, što možemo reći o biljkama? Imaju li one unaprijed određeni životni vijek? Mogu li umrijeti od starenja? Ako ste ikada bili bliski s hortikulturom, znate da biljke nažalost umiru. Previše vode, premalo vode, nedovoljna svjetlost, manjak hranjivih tvari, paraziti i bolesti samo su neki od razloga zašto vaša omiljena paprat možda nije preživjela.
Utjecaj okoliša i genetike na životni vijek biljaka
Različiti čimbenici okoliša, poput onih navedenih, igraju ključnu ulogu u određivanju dugovječnosti biljaka, ali genetika također ima svoju ulogu. U odsustvu nepovoljnih uvjeta, biljke mogu živjeti dulje, ali na kraju, poput nas, umiru od starenja. Čak i najstarije drveće na svijetu nije neprolazno; ono se s godinama pogoršava, iako je to za nas gotovo neprimjetno.
Sergi Munné-Bosch, botaničar, izjavio je 2020. da: “Žive tako dugo jer imaju mnoge mehanizme za smanjenje trošenja i habanja uslijed starenja […] [Ali] imaju svoje granice.” Njihov životni vijek u velikoj mjeri ovisi o vrsti biljke – neke žive tisućama godina, dok neke umiru nakon što proizvedu sjeme i procvjetaju.
Kategorije biljaka prema životnom vijeku
Prema Kraljevskoj hortikulturnoj društvu, biljke možemo klasificirati u tri glavne grupe temeljem njihovog očekivanog životnog vijeka:
- Jednogodišnje biljke: Ove biljke rastu, proizvode sjeme i umiru unutar jedne godine.
- Dugogodišnje biljke: Ove biljke žive kroz dva vegetacijska razdoblja.
- Trajnice: Ove biljke žive više od dvije godine.
Unutar životnog ciklusa svake biljke postoje dvije faze – juvenilna i odrasla – čija se duljina razlikuje između vrsta. Juvenilne biljke prolaze kroz lišće i rast bez cvjetanja, dok odrasle biljke mogu cvjetati.
Neodređeni rast i obnova biljaka
Biljke su sposobne za “neodređeni rast”, što znači da nastavljaju rasti sve dok ne umru. Ovaj fenomen omogućava biljkama da se neprestano obnavljaju. C. Claiborne Ray u New York Timesu 2018. je istaknuo: “Jedna od velikih razlika kod biljaka je što njihova područja rasta, nazvana meristemi, izgledaju kao da zauvijek ostaju mlada i obnovljiva.” Meristemi su regije nespecijaliziranih stanica u biljkama koje su sposobne za diobu stanica, što im omogućuje obnovu i ponovni rast dijelova biljke prema potrebi.
Senescencija: Prirodni proces starenja
Međutim, sve biljke, bez obzira na to koliko su dobro njegovane ili koliko su genetski predisponirane za dug život, na kraju će umrijeti uslijed procesa koji se naziva senescencija. Kako biljke stare, njihova podjela stanica usporava i na kraju prestaje, što dovodi do nemogućnosti regeneracije i na kraju smrti biljke.
Nekoliko čimbenika može utjecati na senescenciju. Biljni hormoni, odnosno regulatori rasta, mogu poticati ili ometati starenje. Raspodjela ovih hormona može biti pod utjecajem sezonskih i okolišnih signala koji potiču biokemijske promjene unutar biljke. U ljudima, duljina telomera igra važnu ulogu u dugovječnosti, a čini se da i kod biljaka utječe na njihov životni ciklus, prvenstveno povezan s vremenom cvjetanja.
Zaključak
Na kraju, sve biljke moraju podlijegati smrti – bilo zbog svog okoliša ili starenja. Unatoč tome, postoje biljke koje postavljaju impresivne rekorde, poput 5.400 godina starog stabla poznatog kao “Veliki Djed”. Sve informacije u ovim “objašnjenjima” potvrđene su od strane provjeravača činjenica u trenutku objave, a tekst, slike i poveznice mogu se naknadno uređivati kako bi se informacije održale ažuriranima.
