Revolucija U Antropologiji: Nova Otkrića Iz Špilje Grotte Mandrin
Špilja Grotte Mandrin donijela je prekretnicu u našem razumijevanju dolaska Homo sapiensa u zapadnu Europu. Nedavna istraživanja u ovoj špilji pokušavaju stvoriti novu sliku koja otkrića u Mandrinu postavlja u kontekst ljudske aktivnosti u Aziji. Autor rada zaključuje da su moderni ljudi stigli u tri vala, pri čemu su Neandertalce potisnuli tek u trećem valu.
Nova Otkrića Koja Mijenjaju Pojmovnik
Do prošle godine smatralo se da H. sapiens nije stigao u zapadnu Europu do prije 43.000 godina, a svi kulturni artefakti koji potječu iz prije tog razdoblja smatrani su djelom Neandertalaca. Međutim, otkriće mliječnog zuba djeteta u špilji na dolini Rhône u Francuskoj opovrgava tu pretpostavku. Uz to, u istom iskopavanju pronađeni su zubi od šest različitih Neandertalaca, neki čak i u slojevima mlađim od 54.000 godina gdje je pronađen ljudski zub.
Važnost Mandrinske Slojevitosti
Nedavna iskopavanja u takozvanom Sloju E u Mandrinu donijela su stotine artefakata, uključujući lukove i strijele. Ova kolekcija smatra se najvećom poznatom zbirkom takozvanih neronijanskih predmeta, koji nam nude uvid u prve H. sapiens koji su naselili Mandrin. Ipak, dugotrajna odsutnost Sapiensa iz povijesnih zapisa učinila je situaciju pomalo zamućenom.
Nova Proučavanja Dr. Ludovica Slimaka
Kako bi razjasnio ovu situaciju, Dr. Ludovic Slimak s Université de Toulouse III usporedio je stilove alata pronađenih u Mandrinu u i iznad Sloja E s onima pronađenima u Ksar Akilu u Libanu. Kada su prvi Sapiensi stigli u Mandrin, Neandertalci su boravili u špilji najviše godinu dana prije njih. O tom odlasku i njegovom uzroku — bili to nenasilni razlozi ili nasilje — možda nikada nećemo saznati. Moglo bi se pretpostaviti da je upravo tada Neandertalski DNK ušao u naš genom, što sugerira mogućnost zajedničkog suživota.
Povratak H. Sapiensa i Razvoj Tehnologije
No, čini se da prvi Sapiensi nisu ostali dugo. Nema dokaza o njihovoj prisutnosti na drugim mjestima iz tog razdoblja, a ubrzo nakon toga, Mandrin je ponovno bio dom Neandertalaca. Kada su se H. sapiensi vratili, njihov način izrade alata se promijenio. Slimak tvrdi da tehnologije koje se vide u zapadnoj Europi predstavljaju “precizne tehničke i kronološke odgovarajuće” alate onima pronađenim u Ksar Akilu.
- Ksar Akil je iznimno bogato nalazište; pronađeno je gotovo 18,000 artefakata.
- Slimak uspoređuje neronijanski stil found at Mandrinu sa Levantinskom fazom iz Ksar Akila.
- Usporedbe i analize otkrivaju sličnosti između kasnijih stilova izrade alata i zapadnoeuropskih kultura, poput Châtelperronian i Protoaurignacian.
Zaključak: Kontroverza u Antropologiji
Slimakova zapažanja donose nova pitanja o vezi između tehnologija paleolitika. Dok se Châtelperronian alati smatraju radom Neandertalaca, Slimak ističe da su tvorci stilova koje on smatra ekvivalentima sigurno pripadali našoj vrsti. Ova različita tumačenja vjerojatno će izazvati žustru raspravu, što je česta pojava u palaeoantropologiji. Istraživanje je objavljeno otvorenog pristupa u PLOS ONE i može potaknuti daljnje rasprave i istraživanja o našoj prošlosti.
