Utjecaj Klimatskih Promjena na Globalnu Sigurnost: Pitanje Koje Ne Možemo Zanemariti
Ministarstvo obrane SAD-a priznalo je da su klimatske promjene jedan od najvećih prijetnji globalnoj sigurnosti s kojima se svijet trenutno suočava. Iako zvuči ironično, vojna postrojba SAD-a, koja je najveći proizvođač emisija stakleničkih plinova među svim institucijama na svijetu, emitira sive tonove CO2 poput velikih zemalja. Između 2010. i 2019. godine, američke oružane snage ispustile su 636 milijuna metričkih tona CO2. Iako su godišnje emisije opale sa približno 76 milijuna metričkih tona u 2010. na oko 55 milijuna do kraja desetljeća, američka vojska i dalje generira više CO2 nego većina zemalja u svijetu.
Vojna Ekspanzija: Globalni Otisak Ugljika
Ovaj ogroman otisak ugljika posljedica je razgranate globalne operacije. SAD ima 900 domaćih baza i objekata, te gotovo 800 međunarodnih vojnim baza i manjih vojnih instalacija diljem svijeta. Važno je napomenuti da SAD nije zemlja s najvećim brojem vojnika; Kina i Indija, dvije zemlje s populacijom od preko 1 milijardu, imaju više vojnika. Međutim, SAD znatno više troši na vojsku i izgleda da zahtijeva više energije za održavanje svojih operacija.
Od napajanja udaljenih baza do opskrbe zračnih, pomorskih i kopnenih vozila, svakodnevne operacije američke vojske zahtijevaju konstantne vježbe, testiranja oružja i ogromne logističke napore za premještanje osoblja i opreme između kontinenata. Čak i u vremenima relativnog mira, nevjerojatne količine energije potrebne su za održavanje tih operacija.
Potraga za Održivijim Rješenjima
U novoj studiji, istraživači istražuju načine na koje bi se potrošnja energije američke vojske mogla smanjiti. Ključni nalazi istraživanja pokazuju da su smanjenja vojnog proračuna čvrsto povezana s smanjenjem potrošnje energije. Kada su proračuni smanjeni, došlo je do značajnog smanjenja potrošnje energije iz objekata, vozila i opreme, posebno pada upotrebe mlaznog goriva.
Porast vojnog trošenja u svijetu
Ova istraživanja dolaze u trenutku kada svijet troši nezaobilazne količine novca na vojsku. U 2024. godini, globalno vojno trošenje poraslo je za 9,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, što predstavlja najstrmiji godišnji rast od kraja Hladnog rata. SAD nije iznimka, jer je povećao svoj proračun za obranu za 5,7 posto do nevjerojatnih 997 milijardi dolara. Ironično, ovo povećanje trošenja rezultirat će višim emisijama stakleničkih plinova, što doprinosti porastu globalnih temperatura – ishod koji Ministarstvo obrane SAD-a vjeruje da će potaknuti veću globalnu nestabilnost i u konačnici izazvati više sukoba.
Paradox Održivosti i Sigurnosti
Međutim, bilo bi naivno optimistično smatrati da će američka vojska smanjiti svoj proračun kako bi smanjila emisije koje uzrokuju klimatske promjene. Globalni sustav je iznimno složen, a klimatske promjene neće se riješiti jednostavnim rezanjem vojnih proračuna (ne zaboravimo da su najveći emitenti ugljika energetski sektor, poljoprivreda, transport i proizvodnja).
Ipak, dok se svijet zagrijava, ignoriranje energetske potrošnje u obrambenom sektoru ne samo da potkopava klimatske napore, već i pojačava opasnu paradoks: pokušaj osiguranja budućnosti planeta koji postaje sve neobitljiviji. Ako je globalna sigurnost zaista cilj, onda održivost mora postati dio misije. Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu PLOS Climate.
Zaključak
Klimatske promjene i vojne operacije ne smiju se promatrati odvojeno. Kako se suočavamo s izazovima koje donose klimatske promjene, važno je da vojne strategije uključe održivost kao ključni element. Naša globalna sigurnost ovisi o tome kako se prilagođavamo i reagiramo na ove velike promjene.
