Kako je Maria Branyas Morera postala simbol dugovječnosti?
Ljudi danas žive duže nego ikad prije, no rijetkost je doživjeti stotu. Samo nekolicina ljudi, a još manje njih do stotinu i pet, dosegnu tu magičnu brojku. Prema najnovijim podacima, širom svijeta ima manje od 250 ‘supercentenaraca’, onih koji su stariji od 110 godina, a samo tri od njih su starije od 115. Što ih čini tako posebnima? Da li je to genetika ili način života? Ova tema oblikovana je analizom koja još nije prošla recenziju, a koja je usmjerena na iznimnu Mariju Branyas Morera.
Izuzetna dugovječnost Marije Branyas Morera
Maria Branyas Morera, rođena 4. ožujka 1907. godine, bila je najstarija verificirana osoba na svijetu od 17. siječnja 2023. do 19. kolovoza 2024. godine, dosegnuvši nevjerojatnih 117 godina i 168 dana. U Kataloniji, gdje je živjela, očekivani životni vijek za žene iznosi 86 godina, što znači da je Maria nadživjela prosjek za više od 30 godina. U ovom istraživanju, znanstvenici su imali jedinstvenu priliku prikupiti podatke o njezinoj biologiji.
Genetska istraživanja i otkrića
Kada su istraživači analizirali uzorke prikupljene kada je imala 116 godina i 74 dana, razvili su sveobuhvatnu multiomsku analizu njezinih genoma, transkriptoma, metaboloma i drugih važnih bioloških markera u različitim tkivima. Usporedili su rezultate s uzorcima mlađih subjekata, čak i onih od 25 godina, i otkrili zanimljive razlike. Mnogi od njezinih bioloških markera povezani su sa starenjem i bili su ‘mlađi’ nego što bi se očekivalo za njezinu dob. Na primjer, duljina telomera, koja obično opada s godinama, bila je najveća među svim ispitanicima, uključujući one u njihovim 30-ima.
Zaštitni genetski varijante i zdravlje
U svom istraživanju, tim je također pronašao genetske varijante koje pružaju zaštitu od bolesti poput srčanih oboljenja, dijabetesa i neurodegeneracije — što su sve vodeći uzroci smrti u razvijenim zemljama. Kada su koristili različite epigenetske ‘satove’ kako bi izračunali njezinu biološku dob temeljem metilacije DNK, rezultati su pokazali da je njezina biološka dob bila daleko mlađa od njene stvarne dobi. Ovi rezultati upućuju na to da su njezine stanice ‘osjećale’ ili ‘ponašale’ se kao mlađe.
Uloga načina života
Osim genetskih predispozicija, možda su i drugi faktori pridonijeli njezinom dugovječnosti. Maria je voljela jogurt i pratila mediteransku prehranu, koja je pogodovala njezinoj zdravoj probavi i razini kolesterola. Aktivnosti poput igranja s psima, čitanja knjiga i uživanja u kvalitetnom vremenu s obitelji i prijateljima pridonijele su njezinom psihičkom i fizičkom zdravlju. Istraživanja sugeriraju da mentalna aktivnost i socijalna interakcija mogu pomoći u zaštiti od kognitivnog propadanja i demencije.
Zaključak: Tajne dugačkog života
U konačnici, istraživači su zaključili da ekstremna ljudska dugovječnost može biti rezultat postojanja različitih, na izgled nesrodnih, značajki unutar iste osobe. Njihove analize izazivaju uobičajenu percepciju da su starenje i bolest neizostavno povezani. Maria Branyas Morera bila je primjer sreće, ali i predanosti vlastitom zdravlju. Njena priča nas podsjeća da uz genetsku predispoziciju, zdravi životni stil i pozitivne socijalne interakcije mogu igrati ključnu ulogu u postizanju dugog i ispunjenog života.
