Najnovija studija otkriva zabrinjavajuće podatke o ekološkoj integriteti Zemlje
Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Forests and Global Change, najmanje 97 posto kopnenog prostora na Zemlji više nije ekološki neokrnjeno i njegovano ljudskim prisustvom. Ova alarmantna statistika otkriva koliko su naši prirodni resursi ugroženi, a pitanje očuvanja okoliša postaje sve hitnije.
Što podrazumijevamo pod “ekološki neokrnjeno”?
Iako pojam “ekološki neokrnjeno” nema strogu definiciju, obično se odnosi na područja koja su ostala nedirnuta ljudskim aktivnostima, gdje su ekosustavi i dalje bogati životinjskim vrstama, baš kao što su bili prije industrijalizacije. U ovoj studiji, međunarodni tim znanstvenika usporedio je prirodne rasprostranjenosti tisuća vrsta sisavaca danas s onima iz godine 1500. nove ere, što je razdoblje prije Industrijske revolucije.
Ključni nalazi istraživanja
- Samo 2 do 3 posto kopnene površine Zemlje može se smatrati funkcionalno netaknutim, što znači da nije doživjelo pad gustoće životinja ispod razine koja bi utjecala na zdravu funkciju ekosustava.
- Na zabrinjavajućih 11 posto ovih ekološki neokrnjenih područja nalazi se unutar zaštićenih okoliša.
Dr. Andrew Plumptre, vodeći autor studije iz Tajništva ključnih područja biološke raznolikosti u Cambridgeu, istaknuo je važnost očuvanja ovih staništa: “Znamo da se netaknuta staništa sve više gube i da su njihova vrijednost velika za bioraznolikost i ljude. No, mnoge od onih koje smatramo netaknutima zapravo su izgubile vrste koje su ubijene od strane ljudi ili su nestale zbog invazivnih vrsta ili bolesti.”
Gdje se nalaze netaknuta područja?
Područja ekološki netaknute zemlje mogu se pronaći u istočnom dijelu Rusije, sjevernom Kanadi i Aljasci, Amazoniji, djelovima Sahare, te u Kongu. Zanimljivo je primijetiti da mnoga od tih područja korespondiraju s teritorijima domorodačkih zajednica koje su igrale ključnu ulogu u očuvanju ekološke integriteta ovih prostora.
Promjene u procjenama
Novi podaci iz istraživanja pokazali su da su prethodne procjene o netaknutim površinama Zemlje bile znatno viši — između 20 i 40 posto. No, utjecaj ljudske aktivnosti na prirodne ekosustave raste, a povratka nema u vidu. Već dugi niz godina ljudska aktivnost sve više narušava divljač i prirodna okruženja.
Postoji nada za obnovu
Iako ljudski utjecaj na prirodu i dalje raste, autori studije ističu da bi se čak 20 posto kopnene površine Zemlje moglo obnoviti ponovnim uvođenjem samo nekoliko vrsta u preostala netaknuta staništa. “Rezultati pokazuju da bi se područje sa ekološkom netaknutosti moglo povećati do 20% ciljanim ponovnim uvođenjem izgubljenih vrsta u područja s niskim ljudskim utjecajem”, objašnjava Dr. Plumptre.
Zaključak
Iz ove studije proizlazi jasna potreba za jačanjem zaštite ekosustava i ponovnim uvođenjem biljnih i životinjskih vrsta kako bi se očuvala bioraznolikost. S obzirom na trenutnu situaciju, hitnost ovih mjera postaje sve veća. Uključivanje lokalnih zajednica i znanstvenika može doprinijeti rješenju ovog globalnog problema, jer se već sada može učiniti mnogo za očuvanje prirode.
