Što je Dugi COVID i kako utječe na naše tijelo?
Dugi COVID postao je poznat po “magli u mozgu” koju uzrokuje kod oboljelih, no ovaj simptom daleko je od jedinog. Fizički simptomi mogu biti jednako iscrpljujući i varirati od dugotrajne ekstremne umora, osobito nakon tjelovježbe, do drugih ozbiljnih problema. Na temelju nove studije iz Amsterdama, sada znamo što uzrokuje umor kod osoba s dugim COVID-om.
Biološka osnova umora
Profesorica interne medicine na Amsterdam UMC, Michèle van Vugt, izjavila je: “Primjećujemo jasne promjene u mišićima ovih pacijenata. Uzrok umora je zapravo biološki.” Ova otkrića otvaraju mogućnost za istraživanje prikladnog liječenja za oboljele od dugog COVID-a.
Istraživanje i rezultati
Istraživački tim uključivao je 46 sudionika, od kojih je 25 imalo dug COVID, dok su 21 bili kontrolni subjekti bez ovog stanja. Sudionici su biciklirali 15 minuta – što se može činiti lakim zadatkom, no pacijenti s dugim COVID-om imali su znatno smanjenu fizičku sposobnost, a rezultati su pokazali ozbiljne posljedice nakon vježbanja.
Rob Wüst, asistent na Odjelu za znanost o pokretu pri Vrije Universiteit Amsterdam, objasnio je: “Primijetili smo razne abnormalnosti u mišićnom tkivu pacijenata. Na staničnoj razini, mitohondriji, poznati kao energetske tvornice stanica, rade slabije i proizvode manje energije.”
Mikroskopski pogledi na mišiće
Biopsije skeletnih mišića sudionika, uzete tjedan dana prije vježbanja, pokazale su da su mišići pacijenata s dugim COVID-om imali veći udio glikolitičkih vlakana u usporedbi s kontrolnom grupom. To znači da su njihovi mišići više ovisili o šećeru nego o kisiku za proizvodnju energije, što ih brže iscrpljuje.
Dodatno, biopsije uzete nakon vježbanja pokazale su da su mitohondriji pacijenata s dugim COVID-om funkcionirali još lošije, a njihovi su mišići pokazivali znakove težih oštećenja tkiva koja se teško obnavljaju. Još je zabrinjavajuće što su svi sudionici bili radno sposobni i zdravi prije nego što su oboljeli od COVID-19.
Što učiniti s posljedicama?
Je li moguće da se dug COVID liječi? Nažalost, odgovori su ograničeni. Brent Appelman, istraživač na Amsterdam UMC-u, savjetuje: “Ovi pacijenti trebaju paziti na svoje fizičke granice i ne prekoračivati ih.” Preporučuje se lagana aktivnost, poput hodanja ili vožnje električnog bicikla, kako bi se održala fizička kondicija bez pogoršanja simptoma.
Zaključak
Dugi COVID otežava život mnogima, a nova istraživanja pomažu u razumijevanju njegovih uzroka i potencijalnih rješenja. Kao što pokazuje studija objavljena u časopisu Nature Communications, ključno je slušati svoje tijelo i tražiti blage fizičke aktivnosti koje ne pogoršavaju simptome. U vremenu kada se borimo s posljedicama ove bolesti, važno je nastaviti istraživati i razvijati adekvatne tretmane za oboljele.
Uživajte u svojim aktivnostima, ali budite oprezni i polako napredujte. Svaki pacijent ima svoje granice koje treba poštovati.
