Geoffrey Hinton: Godfather of AI and Nobel Prize Winner
Geoffrey Hinton, često nazivan ‘kumom umjetne inteligencije’, nedavno je osvojio Nobelovu nagradu za fiziku za svoj rad na obuci umjetničkih neuronskih mreža koristeći fiziku. Ovo je nevjerojatan uspjeh za znanstvenika koji je istovremeno zabrinut zbog potencijalne štete koju umjetna inteligencija može nanijeti čovječanstvu. Ovo priznanje dolazi iz Kraljevske švedske akademije znanosti koja je opisala Hintonove dostignuća kao metodu koja može autonomno pronaći svojstva u podacima, a time obavljati zadatke poput identifikacije specifičnih elemenata na slikama.
Hinton i njegov doprinos AI-u
Hinton dijeli ovu nagradu s Johnom J. Hopfieldom sa Sveučilišta Princeton. Hintonov rad nadogradio je Hopfieldovo revolucionarno istraživanje koje je omogućilo stvaranje mrežnog sustava za pohranu i rekonstrukciju obrazaca. Zajednički, njihovi doprinosi doveli su do značajnih otkrića u strojnog učenja, što su sustavi sposobni učiti i poboljšavati podatke bez programiranja, i konceptu umjetničkih neuronskih mreža, koji je često u središtu moderne AI.
Hintonov put do Googlea i glas za oprez
Trenutno predaje računalne znanosti na Toronto sveučilištu, a njegova bogata povijest s umjetnom inteligencijom započela je s ranijim otkrićima koja su ga dovele do Googleove podružnice DeepMind. Njegov tim pomogao je postaviti temelje današnjih chatbota poput OpenAI-ovog ChatGPT-a i Google Gemini. Međutim, kada je napustio Google 2023. godine, izrazio je zabrinutost, naglašavajući kako Google više nije “pravi čuvar” umjetne inteligencije.
- Brzi napredak kompanija bez opreza
- Pojava lažnog sadržaja uzrokovanog AI-em
- Utjecaj na tržište rada
- Mogućnost da AI nadmaši ljudsku inteligenciju
Realnost umjetne inteligencije danas
Danas, mnoge tvrtke sve više koriste AI za osnovne zadatke pisanja, a naši društveni mediji preplavljeni su sadržajem generiranim pomoću AI-a, koji ponekad uključuje oznake AI, ali ne dosljedno. Svi se suočavamo s nepoznanicama kada je riječ o Općoj umjetnoj inteligenciji, koja bi mogla značiti računala koja razmišljaju jednako dobro ili bolje od nas. Postavit ćemo pitanja Hintonu o njegovoj nagradi i utjecaju na njegov pogled na trenutnu situaciju s umjetničkom inteligencijom te ćemo ažurirati ovaj članak kada dobijemo odgovor.
Zaključak: Nasljeđe Geoffreyja Hintona
Bez sumnje, Hintonovo pionirsko djelo zaslužuje priznanje. Umjetna inteligencija kakvu poznajemo vjerojatno ne bi postojala bez Hintonovih i Hopfieldovih doprinosa. Primjena fizike u rješavanju problema prepoznavanja obrazaca bila je inovativno rješenje koje je na neki način omogućilo računalima da funkcioniraju više poput ljudskog mozga. Koncept neuronskih mreža, vjerojatno najmoćniji alat AI-a, ne bi postojao bez Hintonovih ideja. Hinton nas također budnim okom opominje da je umjetna inteligencija dvostruki mač. Iako je moćan alat koji već mijenja naše živote, potrebni su jasni okviri kako bismo zaštitili čovječanstvo od potencijalnih opasnosti koje AI može donijeti.
