Život Neandertalaca: Koliko su zapravo živjeli naši davni rođaci?
Životi Neandertalaca (Homo neanderthalensis) i modernih ljudi (Homo sapiens) neraskidivo su povezani, s tragovima njihove DNA koji i dalje žive u nama. No, koliko su zapravo trajale njihove živote? Budući da 40,000 godina u nazad nisu postojali rodni ili umrli listovi, kako možemo doći do odgovora? Istraživanje iz 2019. godine, koje su proveli istraživači iz CSIRO-a, australske nacionalne znanstvene agencije, pokazuje da genomika može donijeti odgovore.
Kako genomika pomaže u otkrivanju životne dobi
“Ako znamo sekvencu genoma vrste, možemo procijeniti njezin životni vijek na temelju posebne vrste promjena u DNA pod nazivom metilacija DNA,” izjavio je autor studije Dr. Ben Mayne. Metilacija DNA predstavlja epigenetsku promjenu, koja utječe na izražavanje DNA bez promjene osnovne genetske sekvence i povezuje se s procesom starenja. Ove promjene osobito se događaju na dijelovima DNA poznatim kao CpG mjesta, a tim istraživača je otkrio da je gustoća ovih mjesta u specifičnim dijelovima genoma povezana s životnim vijekom sisavaca. Stvorili su “prediktivni sat životnog vijeka”.
Neandertalski genomi i životni vijek
Kada su primijenili ovaj sat na genoma Neandertalaca, tim je procijenio da je očekivani životni vijek Neandertalaca iznosio 37,8 godina, što je otprilike isto kao i za drugog izumrlog člana obitelji Homo, Denisovance. Iako ovaj broj zvuči kratko, bio je dovoljan da se susretnu i pariraju s ranim H. sapiens populacijama. Štoviše, prema ovom modelu, također nije dobro ni za moderne ljude – očekivani životni vijek za nas predviđa se na 38 godina, što je samo malo duže od naših izumrlih rođaka.
Kako su moderni uvjeti života promijenili naše životne dobi
Ako čitate ovo u dobi od 39 godina, možda se pitate zašto još niste ‘otpustili paralele’. Važno je naglasiti da genetika nije jedini faktor koji utječe na naš životni vijek. Autori istraživanja objašnjavaju da je ljudska očekivanja životnog vijeka strahovito porasla u posljednjih 200 godina zahvaljujući modernoj medicini i promjenama u načinu života. Prema njihovim rezultatima, Neandertali i Denisovanci imali su slične životne dobi kao i njihovi rani suvremenici.
Naša budućnost: Koliko daleko možemo ići?
Uistinu, ljudi sada žive dulje nego ikada prije. Na primjer, prema nekim projekcijama, broj Amerikanaca starijih od 100 godina trebao bi se učetverostručiti u sljedećih 30 godina. Postavlja se pitanje: kako daleko ćemo ići? Postoji li granica ljudskog života?
Na kraju, dok istraživanja nastavljaju otkrivati tajne života Neandertalaca i naših današnjih predaka, jasno je da su se naši životni uvjeti značajno poboljšali. Ova saznanja pomažu nam razumjeti ne samo našu evolucijsku povijest već i mogućnosti za bolju budućnost.
