Australija: Najbrže se krećući kontinent na Zemlji
Australija se može pohvaliti titulom najbrže se krećućeg kontinenta na našoj planeti. Ovo južnoameričko čudo leži na tektonskom plohi koja se godišnje pomiče otprilike 7 centimetara, što je brzina slična onoj kojom rastu vaša kosa i nokti. Za usporedbu, drugi kontinentni dijelovi Zemlje kreću se prosječno brzinom od 1.5 centimetra godišnje, što čini Australiju pravim pobjednikom u ovom geološkom natjecanju dok se polako pomiče prema sjeveru.
Kako se Australska tektonska ploča kreće?
Kada govorimo o ovome, želimo spomenuti Indo-Australsku ploču. Ova ploča obuhvaća ne samo kopno Australije, već i otok Tasmaniju, dijelove Nove Gvineje, Novog Zelanda, pa čak i bazen Indijskog oceana. U budućnosti, recimo, za nekoliko desetaka milijuna godina, može se dogoditi da Indo-Australska ploča udari u donji dio Euroazijske ploče oko jugoistočne Azije i Kine, stvarajući novu kontinentalnu formaciju koja bi mogla biti nazvana “Austrasija”.
Povijest povezanosti Australije
Važno je napomenuti da je Australija nekada bila povezana s Gondwanom, ogromnim superkontinentom koji je zauzimao većinu južne hemisfere prije 200 milijuna godina. U to vrijeme, Afrička, Antarktička, Indo-Australska i Južnoamerička ploča bile su zajedno, dok su Laurasia, što uključuje većinu današnje Europe, Azije i Sjeverne Amerike, bile smještene na sjevernoj hemisferi.
Kontinenti u stalnom kretanju
Kada razmislimo o Zemljinim kontinentima, važno je shvatiti da su oni u neprekidnom (vrlo sporom) kretanju. Iako toga možda nismo svjesni dok hodamo po površini Zemlje, znanstvene studije pokazuju da plitki slojevi naše planete nisu tako čvrsti kao što izgledaju. Tektonske ploče se neprestano pomiču, neki se sudaraju, dok se drugi udaljavaju jedni od drugih. Stoga Zemlju možemo zamisliti kao razbijeni put na sporom pokretnom traku – neki dijelovi se šire, drugi se stisnu, a cijela površina je u pokretu, samo tako sporom brzinom da to nije vidljivo golim okom.
Tehnološki izazovi uslijed pomaka
Iako je pomak sporo kretanje prema ljudskim standardima, ona je dovoljno brza da zbuni našu tehnologiju. Alati za geolokaciju, poput američkog Globalnog pozicionog sustava (GPS), ruskog GLONASS-a, europskog Galileoa i kineskog BeiDou-a, koriste satelite za određivanje lokacija u odnosu na poznate referentne točke. Međutim, ovi sateliti rade prema fiksnim koordinatnim sustavima, dok se sama kopna polako pomiču.
- Do 2017. godine, Australija je koristila koordinate iz 1994. godine.
- Tokom 23 godine, postala je nesinhronizirana s tektonskom pločom za 1.6 metara.
- To je nagnalo vlasti da ažuriraju sustav, te je Australija službeno „pomerena“ za 1.8 metara prema sjeveroistoku.
Zaključak
Unatoč njihovom stacionarnom izgledu, kontinentni dijelovi poput Australije uistinu su u stalnom pokretu. Ovo geološko putovanje ima dalekosežne posljedice, ne samo za prirodu, već i za tehnologiju koju svakodnevno koristimo. Ostajemo u nevjerici nad tim kako se naša planeta oblikuje i mijenja, a Australske se tajne polako, ali sigurno, otkrivaju.
