Koliko dugo možete zadržati dah?
Jeste li se ikada pitali koliko dugo možete zadržati dah? Možda minutu, ili možda čak nekoliko? Iako se to čini kao dugačko razdoblje kada to radite, nekoliko minuta nije ništa prema životinji koja zadržava dah najduže. Ako ste pomislili na morska sisavce u potrazi za šampionom zadržavanja daha, bili biste u pravu. Međutim, kako se upuštate u ovu temu, stvari postaju pomalo sporne.
Rekorder u zadržavanju daha
Na temelju najdužeg zaronjenog vremena zabilježenog u istraživanjima, titulu zadržavanja daha preuzima Cuvierova kitova dugoral. Tijekom petogodišnjeg istraživanja 23 pripadnika ove vrste, znanstvenici su zabilježili jednog pojedinca kako zaroni – i tako zadrži dah – nevjerojatnih 3 sata i 42 minute. U usporedbi s tim, svjetski rekord za čovjeka iznosi 24 minute i 37 sekundi!
Medijan vremena zarona
Kada se pogleda bolji uvid u rezultate, medijano vrijeme zarona za kitove dugorale u ovom istraživanju iznosilo je 59 minuta. Uz to, samo 5 posto zabilježenih jedinki imalo je zarone duže od 1 sata i 17,7 minuta. Međutim, ukoliko pretražimo i druge morske stvorenja, postoje i oni koji mogu zadržati dah duže od tih brojki u prosjeku.
- Kitovi spermatoidi su poznati po tome da provode oko sat i pol pod vodom prije nego se vrate na površinu.
- Elefantni tuljani su jasni pobjednici, zadržavajući dah tijekom ronjenja do dvije sata.
Kako to rade?
Djelomično objašnjenje zašto morski sisavci koji zaronjuju tako dugo mogu ostati pod vodom leži u njihovim mišićima, obogaćenim proteinom poznatim kao mioglobin, koji skladišti kisik i opskrbljuje mišićne stanice. Ljudi također imaju mioglobin, ali u mnogo manjoj koncentraciji – previše proteina blizu jedno drugome može uzrokovati stvaranje ugrušaka i bolesti. No, zašto kitovi, tuljani i slični nemaju taj problem?
Prema istraživanju iz 2013. godine, mioglobin sisavaca ronilaca je pozitivno nabijen. “Poput sličnih polova magneta, proteini se odbijaju jedni od drugih”, izjavio je dr. Michael Berenbrink za BBC News. “Na taj način vjerujemo da su životinje sposobne stvarati visoke koncentracije ovih proteina u svojim mišićima bez da se međusobno lijepe i začepljuju mišiće.” Međutim, mioglobin možda nije jedini dio slagalice.
Metabolička stopa i anaerobna respiracija
Istraživači također sumnjaju da Cuvierovi kitovi dugorale imaju nisku metaboličku stopu, što znači da ne troše kisik tako brzo. Kada dođe vrijeme za prelazak na metabolizam bez kisika – anaerobnu respiraciju, blago se vraćajući u školski biologiju – smatra se da kitovi imaju bolju toleranciju na mliječnu kiselinu koja se nakuplja u mišićima.
Možemo li to primijeniti?
Ako bi znanstvenici uspjeli otkriti kako bi ove značajke mogle koristiti ljudima kako ne bismo ponestali daha tijekom treninga, to bi bilo fantastično. Svi članci s objašnjenjima potvrđeni su od strane provjeravača činjenica u trenutku objave. Tekst, slike i linkovi mogu se kasnije uređivati, uklanjati ili dodavati kako bi informacije bile ažurirane.
Zaključak
Zadržavanje daha fascinantno je pitanje koje otkriva nevjerojatne sposobnosti prirode. Cuvierovi kitovi dugorale i drugi morske vrste postavljaju visoke standarde, dok znanstvenici nastoje razumjeti i primijeniti ovaj fenomen u ljudskom svijetu.
