Impresivna inteligencija životinja: Tko ima najveći mozak?
Inteligencija životinja može biti zaista fascinantna. Od zastrašujućih strategija lova orki, do mačaka koje su dovoljno pametne da rješavaju kognitivne zagonetke, pa čak i riba koja može brojati, stvorenja na našoj planeti zasigurno mogu nadmašiti mnoge ljude. No, koja vrsta ima najveći mozak – i je li veći mozak povezan s višim koeficijentom inteligencije (IQ)?
Najveći mozak u životinjskom carstvu: Spermija
Nedvojbeni pobjednik u kategoriji najvećih mozgalica među životinjama je spermija (Physeter macrocephalus), čiji mozak može težiti do 9 kilograma. Iako veliki mozak ne znači uvijek visoku razinu inteligencije, istraživanje iz 2021. ukazuje da je u ranim danima lova na kitove stopa uspjeha harpuniranja opala za gotovo 60 posto. To sugerira da su kitovi možda naučili kako izbjeći lovce ili su mogli prenositi informacije svojim prijateljima, što ukazuje na njihove komunikacijske sposobnosti i inteligenciju koja je premašivala prvotna očekivanja.
Struktura mozga spermije
Struktura mozga također igra ključnu ulogu u određenju inteligencije. Mali mozak odgovoran je za pokret, ravnotežu, praćenje i dijelom za pamćenje. U spermiji, mali mozak čini oko 7 posto ukupne mase mozga, dok u orki iznosi oko 14 posto. U usporedbi s tim, kod ljudi mali mozak čini oko 10 posto ukupne mase prosječnog ljudskog mozga, koji teži otprilike 1.4 kilograma.
Odnos između veličine mozga i tijela
Kada govorimo o veličini mozga, važno je uzeti u obzir ukupnu veličinu tijela životinje. Na primjer, mala mrava ima najveći omjer veličine mozga u odnosu na tijelo; istraživanje iz 2009. pokazalo je da mozak roda mrava Brachymyrmex čini 12 posto ukupne tjelesne mase od 0.049 miligrama. Ovo se uklapa u Hallerovo pravilo: što je životinja veća, to će njezin omjer veličine mozga u odnosu na tijelo biti manji.
Iznenađujući nalazi o veličini mozga sisavaca
Jedno istraživanje koje je uključilo 1,400 vrsta sisavaca otkrilo je zanimljive rezultate. Kalifornijski morski lav, poznat po svojim trikovima, ima mali mozak u usporedbi s masom tijela. Nasuprot tome, ljudi i delfini imaju manje tijelo, ali veće mozga. Gorile i orangutani, iako su slične veličine ljudima, imaju mozak koji je otprilike trećina veličine ljudskog mozga.
Proces domestikacije i inteligencija
Tu je i zanimljiv fenomen sindroma domestikacije, gdje domestikirane vrste imaju manje mozgove od svojih divljih rođaka. Na primjer, pasmine krava koje se koriste u borbama imaju mozgove gotovo jednake onima divljih auroksa (Bos primigenius), dok goveda koja su imala redovite interacije s ljudima imaju najmanje mozgove.
Elefanti kao najveći kopneni sisavci
Za kopnene životinje, slonovi imaju najveće mozgove među svim terestričnim sisavcima i pokazuju visoke razine socijalne i emocionalne inteligencije te pamćenja.
Ptice i inteligencija
Nemojmo zaboraviti ni ptice; proroci su poznati po svojoj inteligenciji. Istraživanje na Sveučilištu Lund sugerira da su gavrani jednako pametni kao šimpanze, unatoč razlici u veličini mozga. “Apsolutna veličina mozga nije cijela priča. Otkriće da su corvidi postigli rezultate jednako dobre kao i veliki majmuni, unatoč manjoj veličini mozga, pokazuje koliko je ta tema kompleksna,” izjavio je autor studije Can Kabadayi.
Završne misli
U životinjskom carstvu postoji bezbroj veličina i oblika, a istraživanja nastavljaju istraživati odnos između veličine mozga i inteligencije. Neovisno o svemu, spermije ostaju na vrhu, s najviše sive tvari među svim vrstama koje su ikada postojale.
