Utjecaj ljudskog otpada na obalne ekosustave
Nova istraživanja otkrila su značajan utjecaj ljudskog otpada na obalna područja, a kada saznate o ovim saznanjima, vaši izleti na plažu nikada više neće biti isti. Istraživanje objavljeno u časopisu PLOS ONE pokazuje da otpadne vode iz ljudskih kanalizacija godišnje ispuštaju 6,2 milijuna metričkih tona dušika u obalne ekosustave. U zanimljivom nalazu, otkriveno je da čak 63% tog dušika dolazi iz tretiranih kanalizacijskih sustava, 5% iz septičkih sustava, dok 32% dolazi iz netretirane otpadne vode (tj. izravno ispuštenog ljudskog otpada u more).
Kockica dušika i voda
Zapanjujuće je da samo 25 slivova doprinosi gotovo polovici svih otpadnih voda s dušikom. Ti slivovi su se većinom koncentrirali u Indiji, Koreji i Kini, pri čemu je zagađena rijeka Yangtze u Kini odgovorna za čak 11% ukupnog svjetskog ispuštanja. Iako većina svijeta podvrgava otpadne vode nekakvoj obradi, sirovi otpad ostaje značajan problem za određene zemlje poput Kine, Indije i nekoliko afričkih nacija.
“Iznimna razmjera učinaka otpadnih voda na obalne ekosustave globalno je zapanjujuća,” izjavili su autori studije. “Zbog našeg mapiranja ispuštanja otpadnih voda u ocean iz više od 130.000 slivova, naši rezultati ukazuju na prioritetna područja koja bi mogla pomoći morskim konzervatorskim grupama i javnim zdravstvenim službama da surađuju i smanje utjecaje otpadnih voda na obalne vode širom planeta.”
Tehnike istraživanja i pronalasci
Kako bi došli do ovih zaključaka, znanstvenici s Kalifornijskog sveučilišta u Santa Barbari koristili su geospatialno modeliranje za mapiranje unosa dušika i patogena u ocean iz otpadnih voda na oko 135.000 lokacija diljem svijeta. Ovi podaci mogu imati utjecaj na javno zdravlje, posebno u područjima gdje su ispusti otpadnih voda posebno teški. Ipak, vjerojatno će imati i ozbiljan učinak na morski život.
Iako se dušik smatra važnim nutrijentom, u većim količinama može biti iznimno štetan za oceane jer potiče procese cvjetanja štetnih algi, što dovodi do eutrofikacije i mrtvih zona u oceanima. Istraživači su mapirali područja s koraljnim grebenima i morskom travom koji se susreću s vrućim mjestima ispuštanja dušika. Tako su otkriveni dijelovi Kine, Kenije, Haitija, Indije i Jemena koji su vjerojatno pogođeni ispuštanjem otpadnih voda u koraljne grebene, dok su vruće točke izloženosti morskoj travi identificirane u Gani, Kuvajtu, Indiji, Nigeriji i Kini.
Utjecaji na ekosustav
Međutim, sve to može biti samo vrh ledenog brijega i moguće će imati domino učinak na širi ekosustav. “Ispuštanje otpadnih voda s patogenima i dušikom u obalne oceane predstavlja jasne izazove za obalne ekosustave, javno zdravlje i ekonomije diljem planeta. Osim ovih izravnih utjecaja, naši rezultati sugeriraju da ispuštanje otpadnih voda vjerojatno interagira s mnogim antropogenim stresorima koji utječu na obalne ekosustave, što dovodi do smanjenja ribolova, gubitka staništa i degradacije, kao i utjecaja na ljudsko zdravlje,” zaključuje studija.
Zaključak
Ovo istraživanje naglašava koliko su otpadne vode, posebno iz ljudskih izvora, značajan problem za okoliš. Važno je da se cjelokupna zajednica uključi u pronalaženje rješenja i očuvanje naših oceana. Postavljajući prioritete u očuvanju i znanstvenom istraživanju, možemo zaštititi naše obalne ekosustave i zdravlje zajednice.
