Karnijska pluvijalna epoha: Kada je kiša vladala Zemljom
Znate one dane kada se čini da kiša jednostavno ne prestaje? E, pa, to ništa nije u usporedbi s Karnijskom pluvijalnom epohom, razdobljem u povijesti Zemlje koje je trajalo između 1 i 2 milijuna godina i tijekom kojeg je stalna kiša bila pravilo, a ne iznimka. Sve je počelo prije otprilike 232 milijuna godina, kada je, poput pljuska koji dolazi nakon dugog, vrućeg ljeta, iznimno jaka i postojana kiša označila kraj jednog od sušnih razdoblja na našoj planeti.
Kako je došlo do Karnijske pluvijalne epohe?
Tada su kontinenti bili spojeni u superkontinent Pangaea, koji je bio sklon monsunima. Temperatura mora bila je poput “vruće juhe”, što je značilo da je u zraku već bilo puno vlage koja je mogla potaknuti monsune. No, što je dodatno pojačalo kišovito razdoblje?
- Neki istraživači vjeruju da su goleme vulkanske erupcije na Wrangellia Terrane, koja se danas nalazi uz obalu Aljaske i Britanske Kolumbije, bile ključne.
- Vulkanske erupcije poznate su po smanjenju razine vodene pare u stratosferi, kao što se nedavno dogodilo nakon erupcije Hunga Tonga-Hunga Ha’apai.
- Prema geologu Jacopu Dal Corso, Wrangellia erupcije vrhunac su dosegle tijekom Karnijske pluvijalne epohe.
Utjecaj vulkanskih erupcija
Dal Corso je izjavio: “Istraživao sam geokemijski potpis erupcija i identificirao ogromne učinke na atmosferu širom svijeta. Erupcije su bile toliko velike da su ispumpale ogromne količine stakleničkih plinova poput ugljikovog dioksida, što je dovelo do globalnog zatopljenja.”
Posljedice po život na Zemlji
Jedna od posljedica ove obilne kiše bila je povećana stopa izumiranja. Mnoge vrste, posebno morski organizmi poput amonoida, konodonti i crinoidi, snažno su se osjetile. No, ovo razdoblje također je moglo postaviti temelje za novu eru života, osobito kada su u pitanju dinosauri. Istraživanje objavljeno u Journal of the Geological Society otkrilo je da su, nakon širokog izumiranja biljaka i ključnih biljojedanaca, dinosauri bili glavni dobitnici tijekom razdoblja oporavka, brzo se šireći u raznolikosti, ekološkom utjecaju i regionalnoj distribuciji.
Otkrića i istraživanja
Prvi dokazi o Karnijskoj pluvijalnoj epohi došli su od geologa 1980-ih, najistaknutije od britanskog dvojca Alastaira Ruffella i Michael Simmsa. Ruffell je identificirao sivi sloj u crvenoj stijeni Lipe Hilla u Somersetu, što je ukazivalo na prijelaz iz razdoblja intenzivne suše u ozbiljnu vlažnost. Kada su Ruffell i Simms objavili studiju, imali su dodatne dokaze iz Njemačke, SAD-a i Himalaja, ali nisu ih ozbiljno shvaćali. “Sjećam se da su neki stariji akademici Smatrali da je to apsurdna ideja,” rekao je Simms za časopis Nature.
Iako su Ruffell i Simms prešli na druge projekte, tijekom godina dokazi koji podupiru njihovu teoriju počeli su se nakupljati. Danas je ovo područje istraživanja toliko popularno da se čak održava i konferencija posvećena toj temi.
Zaključak
Karnijska pluvijalna epoha bila je fascinantno razdoblje koje je oblikovalo život na Zemlji. Istraživanje ovog razdoblja ne samo da nam pomaže razumjeti našu prošlost, već također otvara vrata novim saznanjima o klimatskim promjenama i ekološkim sustavima. Znanost nikada ne prestaje!