Ragnarök i Fimbulwinter: Je li mit o apokalipsi utemeljen u stvarnosti?
Uvod u mitski svijet Vikinga
Okupite se oko vatre, putnici, i poslušajte drevnu priču. Vremena starih bogova su odbrojavanje; jednog dana će katastrofa udariti, a posljednja bitka, koja će okončati sve bitke, početi će. U ovoj bitci bogovi će umrijeti, a svijet kakvog poznajemo će nestati. Ovo je priča o Ragnaröku, apokaliptičnom narativu u središtu nordijske mitologije, koji je postao poznat zahvaljujući modernim filmovima i video igricama. Ipak, znanstvenici se pitaju: može li ovaj mitski događaj biti zapravo inspiriran stvarnim događajima?
Što je Fimbulwinter?
Prema legendi, prije nego što dođe Ragnarök, svijet će biti pogođen “Fimbulwinterom” (Velikom zimom), trogodišnjim katastrofalnim zimama bez ljeta. Tijekom Fimbulwintera, snijeg puše iz svih smjerova, temperature padaju, i glad se širi zemljom. Ljudi ulaze u sukobe dok se bore za opstanak u ovim ekstremnim uvjetima, a ubrzo nakon toga, počet će Ragnarök.
Je li Fimbulwinter imao stvarne uzroke?
Zanimljivo je da su neki znanstvenici istraživali mogućnost da je Fimbulwinter imao svoj stvarni izvor u klimatskoj katastrofi. Godina 536. nove ere prepoznata je kao potencijalno najgora godina u ljudskoj povijesti, kada su erupcije vulkana u sjevernoj hemisferi izazvale “vulkansku zimu”. Ova pojava pokrila je svijet slojem pepeo i sumpornih plinova koji su blokirali sunce, što je rezultiralo drastičnim padom temperatura.
Posljedice vulkanske zime
Ovo devastirajuće razdoblje utjecalo je na život ljudi širom svijeta. U Kini su zabilježeni snježni uvjeti tijekom ljeta, dok je prosječna temperatura u Europi pala za 2.5°C. Peru je pateo od suša, a bubonska kuga kasnije je stigla u Egipat 541. godine. Prema novim istraživanjima Nacionalnog muzeja Danske, ova vulkanska zima mogla bi predstavljati uzrok Fimbulwintera, napominje istraživač Morten Fischer Mortensen.
Dokazi iz Danske
Nova studija ukazuje na to koliko je ova klimatska katastrofa utjecala na Dansku. Istraživanja o poljoprivrednim praksama od brončanog doba do doba Vikinga pokazala su drastičan pad rasta drveća. Analiza godišnjih prstenova u više od 100 komada hrasta iz 6. stoljeća pokazala je minimalan ili čak nikakav rast tijekom ljeta između 539. i 541. godine. U društvu gdje se svi oslanjaju na poljoprivredu, ovo je imalo katastrofalne posljedice.
Odustajanje i prilagodba
Mortensen ističe da su mnogi ljudi napustili svoja polja, a šume su se proširile na napuštena zemljišta. Neki znanstvenici vjeruju da je, u Norveškoj i Švedskoj, čak do polovice populacije umrlo. Arheološki nalazi također podržavaju te tvrdnje, s velikim pronalascima zlata iz tog razdoblja, dok se blago iz ranijih razdoblja može primijetiti u znatno manjem broju.
Promjene u prehrani
Analiza usjeva u narednim godinama sugerira da su preživjeli bili prisiljeni diversificirati svoje opcije hrane. Čini se da je uzgoj raži bio jedan od takvih odgovora, jer je postao sve češći. Uvjerljivo, raž je postala osiguranje protiv budućih poteškoća, a Mortensen spekulira o mogućem podrijetlu raženog kruha iz ovog teškog razdoblja.
Zaključak: Od mita do znanosti
Iako nema definitvnog dokaza da je mitološki Fimbulwinter utemeljen na ovim događajima, slučajna podudarnost je iznimno zanimljiva. Mnogi mitovi mogu poticati iz mašte, ali također mogu nositi eho istine iz davne prošlosti. Istraživanja nastavljaju otkrivati povezanosti između klimatskih katastrofa i mitologije, a nova otkrića pozivaju nas da preispitamo granice između stvarnosti i fikcije.
Ova tema otvara vrata za daljnja istraživanja i razgovore o tome kako priroda oblikuje ljudsku civilizaciju kroz povijest.
