Otkriće Kostura “Najnesretnijeg Čovjeka u Povijesti”
U posljednjem razvoju događaja, istraživači su otkrili da su početno pogrešno protumačili kostur nazivajući ga “najnesretnijim čovjekom u povijesti”. Nadopunjujuća analiza arheološkog tima otkrila je da je lobanja osobe još uvijek netaknuta. To sugerira da nije preminuo kada je bio zgnječen od velikog kamenog bloka koji je pao tijekom izbijanja vulkana Vezuv.
Nesreća u Pompejima
U nedavnom otkriću na arheološkom nalazištu Pompeji, pronađen je kostur muškarca koji je bio zgnječen ogromnom kamenjem dok je pokušavao pobjeći od katastrofalnog izbijanja vulkana Vezuv 79. godine nove ere. Ovaj užasni događaj ostavio je značajan trag na obližnjim rimskim gradovima, Pompejima i Herkulaneju, koji su bili pogođeni valovima pepela i vulkanskog kamenja. Premda točna brojka mrtvih ostaje nepoznata, arheolozi su do sada pronašli ostatke najmanje 1.500 osoba u tim gradovima, a mnogi se smatraju izgubljenima pod slojem vulkanskog materijala.
Odnosi na nedavne otkriće
Kostur je nedavno otkriven u svježe istraženom području Vicolo dei Balconi blizu Pompeja. Arheolozi vjeruju da kostur pripada muškarcu starom najviše 30 godina, koji je pokušao pronaći sklonište od vulkanskog pepela u uskoj ulici grada. Na neobičan način, tijelo je pronađeno na prvom katu, što sugerira da se debeli sloj pepela već srušio kada je kamen “nasilno bačen od vulkanskog oblaka” i pao ravno na njegovu glavu i ramena.
Zagonetni tragovi povijesti
Iako su ostaci njegove lobanje trenutačno nepoznati, nije vjerojatno da će mnogo toga preživjeti. Prva analiza kostiju pokazuje lezije na jednoj od njegovih nogu, što može učiniti da je imao neku vrstu invaliditeta, možda ometajući njegovu sposobnost bijega od povijesne katastrofe. Massimo Osanna, generalni direktor Arheološkog parka Pompeji, prenio je slične slučajeve iz prošlosti, poput jednog kostura otkrivenog u kući kovača, gdje je pronađen kostur osobe koja je takođe imala poteškoća u bijegu.
Preporod Pompeja kroz arheološka istraživanja
Za razliku od nesretnog muškarca, poznate “zamrznute figure” Pompeja nisu mummificirani ostaci. One su otisci ljudi. Godine 1860. talijanski arheolog Giuseppe Fiorelli otkrio je da se izgubljena tijela mogu pratiti izlijevanjem cementa u šupljine nastale u vulkanskom pepelu gdje su tijela na kraju nestala. Zanimljivo je da su se posljednjih godina ponovno pokrenula arheološka istraživanja u Pompejima, otkrivajući obilje novih saznanja. Jedno od najneobičnijih otkrića su ostaci konja koji su sada vječno ovjekovječeni u otisku, a koji je bio omotan u pepelu vile u predgrađu Pompeja.
Zaključak
Ovu tragediju povezanih s erupcijom Vezuva svijetli primjer je ljudske sudbine i nepredvidivosti prirode. Ova nova arheološka otkrića nastavljaju pričati priču o prošlosti, a svaki kostur ili artefakt otkriva novo poglavlje u ljudskoj povijesti.
