Pokušaj da prokopamo kroz Zemlju: Moguće ili nemoguće?
Prije pet godina, interaktivna mapa omogućila je ljudima da otkriju gdje bi se pojavili da mogu iskopati put kroz Zemlju. Za većinu, odgovor je bio: “negdje u oceanu”. No, pitanje koje se nameće jest: može li se zaista prokopati kroz Zemlju i iskočiti na drugoj strani?
Ambiciozni projekti istraživanja dubljih slojeva
Diverse ekipe su pokušale istražiti Zemljine dubine, a nedavno je Kina započela najambiciozniji projekt kopanja do sada, iskopavši rupu od 10,000 metara (32,808 stopa). Ovaj pothvat nastoji doseći slojeve kamenja iz Krede, koji datiraju do 145 milijuna godina unatrag. Iako će ova rupa biti iznimno duboka, neće biti najdublja ljudska rupa na Zemlji.
Kola Superduboki Borer: Rekorder među iskopima
Titulu najdublje ljudske rupe drži Kola Superduboki Borehole, smješten na Kola poluotoku u sjeverozapadnoj Rusiji. Ovaj projekt, koji je započeo 24. svibnja 1970., dosegao je dubinu od 12,263 metara (40,230 stopa) ispod površine prije raspada Sovjetskog Saveza. Ono što su istraživači otkrili ispod Zemljine površine bilo je šokantno – kamenje je bilo mnogo vlažnije nego što su očekivali. Također su otkrili da ispod granita kontinenta leži metamorfni granit, umjesto očekivanog bazalta, što je pružilo dokaze za teoriju tektonike ploča, tek nedavno prihvaćenu u znanstvenim krugovima.
Debljina Zemljine kore i izazovi u kopanju
Zemljina kora je varijabilna; u prosjeku je debela oko 30 kilometara (19 milja) na kopnu, dok ispod planinskih lanaca može doseći do 100 kilometara (62 milje). U oceanima je pak, debljina kore manja – prosječno između 6 i 7 kilometara (3,7–4,3 milja). Iako je pod oceanima manje kore, konstantno održavanje bušilice predstavlja noćnu moru. Kopači se suočavaju s brojnim izazovima koji uključuju intenzivan pritisak i visoke temperature na dubinama.
Ekstremni uvjeti na dubinama
Prema riječima Doug Wilsona, istraživačkog geofizičara sa Sveučilišta u Kaliforniji, Santa Barbara, pritisak se povećava za svaku tri metra dubine – dodajući dodatnu atmosferu pritiska. Na dubini od 6,370 kilometara (3,960 milja), pritisak bi bio nevjerojatnih 1,179,423,669,639,374,797 hektopaskala (hPa), dok je standardni tlak na razini mora 1,013 hPa. Takvi ekstremni uvjeti mogli bi vas i zrak pretvoriti u superfluid, što bi bi moglo rezultirati teškim posljedicama.
Izazovi s temperaturom i težinom
Tlaki i temperature na ovim dubinama su zastrašujući. Unutarnje jezgro Zemlje doseže i do 5,200 °C (9,392 °F). Iako bi kontinuirano ispumpavanje vode moglo pomoći u hlađenju opreme, proboji kroz tekući vanjski omotač jezgra bili bi još teži. Ako bi vas oprema preživjela, prolazak kroz čvrsto unutarnje jezgro od željeza i nikla donio bi kratki trenutak bez težine, dok vas gravitacija ponovo ne povuče natrag prema površini.
Zaključak: Je li iskopavanje kroz Zemlju moguće?
Dok se upustimo u dubine našeg planetarija, mogućnost bušenja kroz Zemlju ostaje intrigantna, ali iznimno kompleksna misija. Unatoč do sada postignutoj dubini, izazovi s pritiskom, temperaturom i komponentama čine to gotovo nemogućim. Ipak, znanstvena radoznalost i ambicija potiču istraživače da nastave s ovim fascinantnim pothvatima.
