Revolucija u znanosti: Stvaranje miša korištenjem drevnih genetskih alata
U izuzetnom znanstvenom otkriću, istraživači su uspjeli stvoriti miša koristeći genetske alate starije od samog životinjskog života. Ova pionirska studija otkriva nevjerojatnu poveznicu između jednostaničnih organizama i složenih višestaničnih bića koja danas poznajemo.
Kako je istraživanje provedeno?
Istraživači su izveli ovaj nevjerojatan podvig tako da su uzeli gen iz jednostaničnih organizama, poznatih katkad kao choanoflagellates, i uveli ga u mišićne stanice. Ove stanice su potom omogućile stvaranje matičnih stanica koje, kada su ubrizgane u embrij, rezultirale su rođenjem živog, dišućeg miša. Choanoflagellates se smatraju bliskim srodnicima životinja i sadrže gene Sox i POU, za koje se ranije mislilo da su isključivo prisutni kod višestaničnih organizama.
Utjecaj otkrića
Ovo otkriće izaziva preispitivanje svega što smo do sada znali o evoluciji matičnih stanica. “Ovaj istraživački rad sugerira da su ključni geni za stvaranje matičnih stanica mogli nastati mnogo ranije nego same matične stanice“, izjavio je dr. Alex de Mendoza, jedan od autora studije. “Svjedočimo izvanrednoj kontinuitetu funkcije tijekom gotovo milijarde godina evolucije.”
Proces stvaranja chimeric miša
Tim je zamijenio postojeće Sox2 gene u mišićnim stanicama s choanoflagellate Sox genima, čime su aktivirali te stanice da postanu inducirane pluripotentne matične stanice (iPSCs). Ove stanice imaju potencijal razviti se u bilo koju vrstu stanica u tijelu. Kada su njihove iPSCs ubrizgane u embrij razvijajućeg miša, stvorena je chimera, životinja čije tijelo sadrži stanice različitih genetskih profila.
- Miš je imao mješavinu osobina donorskog embrija i iPSCs.
- Primjetni su bili crni krzneni mrlje i tamne oči, što dokazuje utjecaj drevnih gena na razvoj životinje.
Zaključak: Budućnost regenerativne medicine
Izvan fascinantne prirode ovog otkrića, rezultati bi mogli imati dalekosežne posljedice na budući razvoj regenerativne medicine, a uloga matičnih stanica bit će ključna. “Istraživanje drevnih korijena ovih genetskih alata omogućava nam da stvorimo inovacije uz jasniji uvid u to kako se mehanizmi pluripotentnosti mogu optimizirati“, dodao je koautor dr. Ralf Jauch. Ova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, otvara vrata novim istraživanjima i mogućnostima u znanosti o životu.
U istom dahu, možemo reći da otkriće ne samo da osvježava našu perspektivu o evoluciji matičnih stanica, već nas također povezuje s našim najranijim predcima, postavljajući temelje za nova znanstvena dostignuća.
