Posljednja Istraživanja Opadanja IQ-a u SAD-u
Nova istraživanja sugeriraju da je prosječni kvocijent inteligencije (IQ) u Sjedinjenim Američkim Državama prvi put u gotovo 100 godina opao. Ali, što to zapravo znači? Je li to znak da američka populacija postaje manje inteligentna? Ne nužno. Istraživači s Northwestern University-a i University of Oregon-a analizirali su rezultate online IQ testova koje je polagalo 394.378 odraslih osoba u SAD-u od 2006. do 2018. godine.
Što je Flynnov efekt?
Tim je pokušavao pronaći dokaze o Flynnovom efektu, teoriji da se IQ populacije općenito povećava svake generacije. Kako su autori studije primijetili, IQ rezultati su “značajno porasli od 1932. do kraja 20. stoljeća, s razlikama u rasponu od 3,0 do 5,0 IQ bodova”. Ipak, rezultati su pokazali suprotno – prosječni IQ bodovi su opali tijekom razdoblja istraživanja, iako istraživači nisu precizirali za koliko IQ bodova je došlo do pada.
Uočeni Trendovi
Pada IQ-a zabilježen je među svim ispitanicima, bez obzira na dob i spol, ali najveći opad bio je kod osoba s nižim obrazovanjem i kod sudionika u dobi od 18 do 22 godine. Dok su određene vještine, poput 3D prostornog rasuđivanja, porasle od 2011. do 2018., druge vještine poput verbalnog rasuđivanja, vizualnog rješavanja problema i testova numeričkih nizova zabilježile su pad.
Obrazovne Promjene Kao Mogući Uzrok
Istraživači nisu izrecito objasnili trend koji su pogodili, ali su sugerirali da bi to moglo imati veze s promjenama u obrazovanju u SAD-u. U zaključku, autori studije pišu: “Možda naši rezultati ukazuju na promjenu kvalitete ili sadržaja obrazovanja i sposobnosti polaganja testova unutar ovog velikog uzorka iz Sjedinjenih Država. Budući da su rezultati bili niži kod novijih sudionika na svim razinama obrazovanja, to može sugerirati da je kvaliteta obrazovanja opala i/ili da se promijenila percepcija vrijednosti određenih kognitivnih vještina.”
Globalni Trendovi i Slične Pojave
SAD nije jedina zemlja koja bilježi ovu promjenu. Brojne studije iz Europe u posljednja dva desetljeća sugeriraju da je Flynnov efekt već stagnirao ili počeo opadati. Na primjer, istraživanje u Finskoj ukazalo je na pad IQ-a od 2 boda između 1997. i 2009. godine, dok su u Francuskoj rezultati opali za 3,8 bodova između 1999. i 2009. godine. Slični nalazi zabilježeni su i u UK-u, Norveškoj, Danskoj, Australiji, Nizozemskoj i Švedskoj.
Mogućnost Utjecaja Okoliša
Nema jedinstvenog faktora koji bi mogao objasniti ove složene trendove, iako neki istraživači tvrde da su uzroci u okolišnim faktorima, a ne u genetici. Ovi faktori uključuju obrazovanje, prehranu, smanjeno čitanje i porast tehnologije.
IQ Testovi i Njihova Ograničenja
Kada analiziramo sve ove statistike, važno je uzeti u obzir da IQ bodovi nisu savršeni mjerači inteligencije. IQ testovi su često podložni kritici jer se fokusiraju na uski set vještina, a inteligencija je previše kompleksna za precizno mjerenje. Velika studija iz 2012. godine, koja je obuhvatila više od 100.000 ljudi, zaključila je da su većina testova inteligencije fundamentalno manjkavi jer ne uzimaju u obzir složenu prirodu ljudskog intelekta. Njihovi nalazi sugeriraju da nijedna ljudska osobina, poput IQ-a, ne može objasniti sve varijacije u inteligenciji koje otkrivaju testovi.
Završna Misao
Iako ovaj najnoviji članak donosi nekoliko zanimljivih uvida, važno je imati na umu kompleksnost i mnoštvo čimbenika koji utječu na inteligenciju. U svakom slučaju, postavlja se pitanje – što će budućnost donijeti u svijetu obrazovanja i inteligencije?