Otkriće drevne inženjerske vještine uz pomoć umjetne inteligencije
Uz pomoć umjetne inteligencije (AI), špijunske satelitske slike iz doba Hladnog rata otkrivaju majstoriju inženjerstva drevnih civilizacija na Bliskom Istoku i sjevernoj Africi. U novom istraživanju, znanstvenici s Katalonskog instituta za klasičnu arheologiju razvili su inovativan način traženja qanata — sustava starog oko tri tisuće godina koji transportira vodu iz podzemnog akvifera do površine.
Izazovi prepoznavanja qanata
Otkrivanje ovih konstrukcija često nije jednostavno, budući da su zakopane ispod zemlje i vidljive su samo preko redovito raspoređenih okana. Osobito su teške za identifikaciju u regijama s teškim geografskim uvjetima i nestabilnim političkim situacijama. Kako bi prevladali ove izazove, arheolozi su obučili AI algoritam da prepoznaje znakove qanata iz zračnih slika.
Uloga špijunskih satelitskih slika
Algoritam je zatim primijenjen na crno-bijele špijunske satelitske slike koje je SAD snimio 1970-ih nad Afganistanom, Iranom i Marokom. Uspješno je identificirao prisutnost podzemnih vodnih tunela s preciznošću većom od 88 posto, mnogo učinkovitije od prethodno korištenih metoda.
Potencijal umjetne inteligencije u arheologiji
U budućnosti, postoji mogućnost da će se AI sustavi koristiti za otkrivanje qanata i u drugim dijelovima svijeta. Poznato je da se ovaj izum širio cijelim drevnim svijetom, uključujući Bliski Istok, Arapsko poluotoku i sjevernu Afriku, čak i do zapadne Kine i Španjolske.
Primjer Parsi Qanata
Jedan od najočitijih primjera ovog inženjerskog čuda može se pronaći u modernom Iranu, gdje je tehnologija izumljena prije više od 3,000 godina. Persijski qanat, koji je upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine, predstavlja složen sustav tunela koji koristi akvifere obližnjih planina i dolina, transportirajući vodu gravitacijom na mnoge kilometre. Ova napredna tehnologija odigrala je ključnu ulogu u usponu Perzijskog Carstva, sa složenom infrastrukturom i poljoprivredom, unatoč tome što se nalazi u iznimno suhom dijelu planeta.
Gubitak kulturnog naslijeđa
Nažalost, dijelovi ove povijesti gube se alarmantnom brzinom. Novo istraživanje ukazuje na to da su mnogi qanati zabilježeni u satelitskim slikama iz 1970-ih “uništeni” tijekom posljednjih 40 do 50 godina. Ovaj gubitak ukazuje na širi problem uništavanja arheološke baštine uslijed urbanizacije, razvoja infrastrukture i poljoprivrede, kao i erozije vjetrom i vodom.
Utjecaj rata na baštinu
Ovaj postaje sve značajniji problem u zemljama pogođenim ratom, stvarajući situacije u kojima su povijesni relikviji na dnu prioriteta ili čak postaju aktivne mete sukoba.
Ovo novo istraživanje objavljeno je u Časopisu arheološke znanosti, ističući važnost suočavanja s izazovima zaštite naše kulturne baštine u modernom svijetu.
