Otkrivanje zlata u dubinama Zemlje: Novo istraživanje iz Havaja
Više od 99.999 posto zlata na Zemlji zatvoreno je unutar njenog metalnog jezgra, skrivenog ispod 3.000 kilometara (1.864 milja) čvrstih stijena. Ipak, s vremena na vrijeme, vulkanske erupcije daju nam malo uvida u ono što se nalazi duboko ispod površine. Istraživači s Univerziteta u Göttingenu u Njemačkoj nedavno su proučavali geologiju drevnih stena na Havajima, koje su nastale iz lave koja je eruptirala iz vulkana prije nego što je ohlađena u čvrst materijal.
Iznenađujuće otkriće žutog metala
Na njihovo iznenađenje, kamenje je bilo bogato zlatom i raznim zanimljivim metalima. “Kada su prvi rezultati stigli, shvatili smo da smo doslovno pogodili zlato!” izjavio je Nils Messling, autor rada i geohemičar na Univerzitetu u Göttingenu.
Međutim, zlato zapravo nije bilo glavni fokus istraživanja. Istraživači su se bavili specifičnim izotopom srebrnokosog metala rutenija, 100Ru, koji je nešto prisutniji u metalnom jezgru Zemlje nego u njenoj kori. Ranije su razlike u razinama 100Ru bile toliko male da ih nije bilo moguće detektovati, no tim je razvio precizniju metodu koja je bila dovoljna za mjerenje.
Porijeklo dragocjenih metala
Njihova analiza otkrila je neuobičajeno visoku koncentraciju 100Ru u površinskim stijenama, što sugerira da je lava prenijela materijal s dubine Zemlje do površine. “Naši podaci potvrđuju da materijali iz jezgra, uključujući zlato i druge dragocjene metale, propuštaju u Zemljinu omotač,” komentirao je Messling.
“Naši nalazi ne samo da pokazuju da jezgro Zemlje nije toliko izolirano kao što se ranije pretpostavljalo,” dodao je profesor Matthias Willbold, još jedan autor rada. “Sada takođe možemo dokazati da ogromni volumeni superzagrijanog materijala iz omotača – nekoliko stotina kvadriliona metričkih tona stijena – potječu s granice između jezgra i omotača i rastu prema površini Zemlje, stvarajući oceanostruke otoke poput Havaja.”
Važnost otkrića
Ovo je značajan uvid s obzirom na to da se vrlo malo zna o jezgri Zemlje, posebno o njenoj unutrašnjosti, koja predstavlja gotovo potpunu misteriju. Iako znamo da je prisutna i da je metalna, još uvijek nismo sigurni od čega je napravljena. Ovo istraživanje dovodi u pitanje dugogodišnje pretpostavke o geokemijskoj izolaciji Zemljinog jezgra i pruža rijetki uvid u duboku unutrašnjost našeg planeta.
Osim Havaja: Drugi izvori zlata
Ovo otkriće nije jedinstveno za Havaje. Planina Erebus, najviši aktivni vulkan u Antarktiku i najjužniji aktivni vulkan na svijetu, poznat je po izbacivanju izmaglice plina koja sadrži sitne kristale metalnog zlata, ne veće od 20 mikrometara. Procjenjuje se da vulkan tijekom jednog dana izbacuje oko 80 grama zlata – što vrijedi otprilike 6.000 dolara. Zlatna prašina putuje daleko, a istraživači u Antarktiku otkrili su tragove zlata u ambijentalnom zraku do 1.000 kilometara (621 milja) od vulkana.
Asteroidno zlato: Nova granica istraživanja
Unutrašnjost Zemlje nije jedini mogući izvor zlata na našem planetu. Mnogi asteroidi također sadrže zlato, kao i druge dragocjene metale, zbog čega raste interes za mogućnost vađenja zlata s asteroida. Iako je teško doći do njih, to bi moglo biti lakše nego bušenje tla kako bi se dosegla jezgra.
Završne misli
Ovo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature, otvara nova vrata znanstvenim saznanjima o Zemljinom jezgru i njegovoj ulozi u formiranju dragocjenih mineralnih naslaga na površini. Dok se nastavljaju istraživanja, znanstvenici se nadaju da će otkriti još više o svojoj domaćoj planeti i njenoj vrijednosti.
