Razumijevanje skala ledenjaka na Grenlandu
Dok promatramo Grenland iz helikoptera, glavni izazov predstavlja razumijevanje razmjera. Često smo pomislili da letimo nisko iznad valova fjorda, sve dok nismo primijetili sitnu sjenu ptice morskog jata daleko ispod i shvatili da su ono što smo sumnjali da su plutajući komadići leda zapravo ledenjaci veličine poslovnih blokova. Činilo nam se da lebdenje na visini iznad bezličnog ledenog plavina, prije nego što smo nježno sletjeli na led samo nekoliko metara ispod nas.
Što su krevice i zašto su važne?
Krevete – pukotine na površini ledenjaka – predstavljaju epitom ovog zbunjujućeg raspona skala. One nastaju zbog naprezanja na površini, a njihov smjer i veličina govore nam kako se ledena ploča kreće prema oceanu. Dok su u unutrašnjosti, daleko od brzih ledenjaka koji svake godine ispuštaju stotine gigatona ledenjaka u fjordove, krevice mogu biti sitne pukotine široke samo milimetre. Kako se brzina leda povećava, krevice mogu doseći nekoliko metara u promjeru, ponekad pokrivene zavaravajućim snježnim mostovima koji zahtijevaju posebnu zaštitu i obuku za spašavanje prilikom prelaska. Na kraju, gdje se led susreće s oceanom i gdje nijedan znanstvenik ne bi smio stati, te krevice mogu biti ogromne – preko 100 metara od zida do zida. Ove krevice rastu širom Grenlanda.
Porast krevice na Grenlandu
Znanstvenici ne bi trebali biti posebno iznenađeni što se krevice šire širom Grenlanda. Kako se ocean zagrijava, tako se i ledena ploča ubrzava u odgovoru, povećavajući naprezanja na svojoj površini. Međutim, promatranja iz satelita i istraživanja na terenu su tako slaba da do sada nismo imali pojma koliko opsežno i brzo se ovaj proces odvija. U novoj studiji, moja ekipa i ja smo mapirali krevice širom ledene ploče Grenlanda u 2016. i 2021. godini, koristeći “ArcticDEM”, trodimenzionalne mape površine polarnih regija temeljenim na visoko rezolutnim satelitskim slikama.
Kako smo istraživali krevice
Koristeći tehnike obrade slika na više od 8,000 mapa, procijenili smo koliko vode, snijega ili zraka bi bilo potrebno za “punjenje” svake krevice na ledenoj ploči. Ovo nam je omogućilo da izračunamo njihovu dubinu i volumen te pratimo njihov razvoj. Pronašli smo da su od 2016. do 2021. značajno povećani volumeni krevice u brzim sekcijama ledene ploče Grenlanda. U jugoistočnom dijelu ledene ploče, području koje je posebno ranjivo na ubrzanje i povlačenje uzrokovano oceanom, volumen krevice povećan je za više od 25%. Međutim, suprotno našim očekivanjima, volumen krevice kroz cijelu ledenu ploču povećan je samo za 4.3%, što je puno bliže općoj ravnoteži nego ekstremima u određenim sektorima.
Zagonetna uloga ledenjaka Sermeq Kujalleq
Što se dogodilo? Naime, značajna povećanja na drugim mjestima bila su izbalansirana jednim izvorom: izlaznim ledenjakom poznatim kao Sermeq Kujalleq (danski: Jakobshavn Isbræ). Ovaj ledenjak je najbrži na svijetu, dosegnuvši brzine gotovo 50 metara dnevno, a doprinosi velikom dijelu porasta razine mora Grenlanda. U 2016., reagirajući na priliv hladne vode iz sjevernog Atlantskog oceana, ledenjak se usporio i postao deblji. Kako je to činio, krevice na površini su počele zatvarati – neutrališući povećanja na ostatku ledene ploče. Ova usporenja su bila kratkotrajna. Od 2018. godine, Sermeq Kujalleq ponovno se ubrzava i tanji u odgovoru na kontinuirano zagrijavanje.
Utjecaj krevice na ledene ploče
Krevice igraju ključnu ulogu u životnom ciklusu ledenjaka, a kako rastu, imaju potencijal daljnjeg ubrzanja gubitka ledenih ploča. One usmjeravaju otopljenu vodu na površini prema središtu ledene ploče: jednom unutar, voda može zagrijavati led ili olakšati klizanje leda, što može ubrzati tok leda prema oceanu. Gdje led susreće more, krevice formiraju početne pukotine iz kojih se mogu odvojiti ledenjaci, povećavajući ispuštanje leda u ocean. Ukratko, krevice su temelj dinamičkih procesa koji se odvijaju širom Grenlanda i Antarktike.
Zaključak
Kako dodatan izlazak leda može pridonijeti do 10 metara dodatnog porasta razine mora do 2300. godine, od vitalne je važnosti da bolje razumijemo ove procese – uključujući krevice – kako bismo temeljili naše odgovore na globalnim izazovima klimatskih promjena na informiranim projekcijama razine mora. Od 2023., međunarodna koalicija polarnih znanstvenika poziva svijet da ograniči zagrijavanje na 1.5˚C kako bi izbjegli najkatastrofalnije scenarije otapanja za globalne ledenjake i ledene ploče. Svaka frakcija stupnja je važna. Možda se još možemo spasiti od najgoreg štete uzrokovane klimatskim promjenama, ali vrijeme nam je neizbježno na isteku.
Za više informacija o klimatskim promjenama, možete se pretplatiti na naš tjedni pregled koji nudi dubinsku analizu određenog klimatskog pitanja. Pridružite se više od 40,000 čitatelja koji su već pretplatili!
