Putovanje kroz Zemljinu geološku povijest
Pripremite se za fascinantno putovanje unatrag kroz Zemljinu geološku povijest. Zamislite da se vratite u prošlost, točno prije 4 milijarde godina, i zavirite u neke od najstarijih stijena koje danas možemo pronaći na Zemlji. Ove stijene ne samo da su pravi prozori u prošlost, već nam također mogu otkriti vrijedne informacije o Zemljinoj ranoj povijesti.
Kako je Zemlja nastala?
Zemlja je stara oko 4.54 milijarde godina, no o najranijim fazama njezine povijesti znamo relativno malo. U ovom razdoblju, oceani su se stvorili, a prva su suha kopna počela oblikovati kontinente. Tijekom ove ere, materijali s prostora, poput meteorita, sudarili su se s našom planetom, uključujući, potencijalno, i druge planete.
Otkrivanje tajni starih stijena
Da bi saznali više o tome što se događalo, znanstvenici se moraju osloniti na tragove koje su ostavili ovi događaji, u obliku stijena starijih od milijardi godina. Jedno od mjesta gdje možemo pronaći ove stijene je Acasta gnejzskom kompleksu u sjevernoj Kanadi. Ove stijene, poznate kao gnejz, mogle bi biti stare čak 4 milijarde godina, a nastale su kada su se oblikovale iz unutrašnjosti Zemljine kore.
Kako nastaju stare stijene?
Stare stijene nastaju na dva glavna načina:
- Od finih čestica koje su pritisnute u slojeve sedimentnih stijena na dnu oceana,
- Od otopljenog magma koje se uzdigne iz Zemljinog plašta.
Kristali zircona: Ključ za povijest
Ono što znanstvenicima pomaže da otkriju kako su stare stijene nastale je ono što se nalazi unutar njih. Mali kristali poznati kao zirkoni formiraju se u hladnom magmi. Ovi zirkoni su iznimno mali – manji od ljudske kose – ali vrlo otporni, čak mogu zarobiti radioaktivne elemente poput uranija. Otporni su na kemijske promjene i mogu preživjeti geološke događaje.
Središnji dio zirkona predstavlja mali pregled kemijskih karakteristika stijene u kojoj je nastao. Profesor Darrell Henry s Američkog muzeja prirodne povijesti objašnjava: “Ako imam metamorfnu stijenku, mogu koristiti tipove minerala i njihovu kemiju kako bih odredio uvjete koje je stijena doživjela tijekom svoje povijesti. Na primjer, temperatura od 700°C i visoki tlak od nekoliko tisuća puta atmosferilega tlaka ukazuju na to da je nekada bila duboko u kori.”
Fascinantna otkrića
Zgodna svojstva zirkona dovela su do velikog otkrića u Nuvvuagittuq stijenama iz Hudson Bay-a u Kanadi. Iako su većina tih stijena datirane na 3.2 milijarde godina, jedan mali uzorak sadržavao je neodimij 142, koji se formira raspadom samarium 146. Budući da ne postoji samarium na Zemlji, zaključno je da su ti kristali nastali dok je on bio prisutan. Uspoređujući količine, istraživači su shvatili da su potencijalno otkrili najstarije stijene na Zemlji starosti 4.28 milijardi godina.
Kontroverza oko starosti stijena
Međutim, ovo otkriće izazvalo je kontroverzu jer su neki pokušali pronaći druge stijene iz tog područja s istim starim zirkonima. Jedno suprotno mišljenje tvrdi da su te stijene stare 3.8 milijardi godina. U međuvremenu, stijene u Jack Hills, Australija, otkrivene su 2014. godine kao stare 4.39 milijardi godina. Profesor John Valley, geokemičar sa Sveučilišta Wisconsin-Madison, izjavio je tada: “To potvrđuje naše viđenje kako je Zemlja hladenjem postala nastanjiva. Ovo nam može pomoći i da razumijemo kako bi se druge nastanjive planete mogle formirati.”
Najstarije stijene na Zemlji
Trenutni rekord najstarije Zemljine stijene drži Nuvvuagittuq zeleni pojas, koji se bilježi kao star 4.28 milijardi godina, dok je najstarija magmatska stijena na Zemlji meteoriti Erg Chech 002, stari 4.565 milijardi godina, pronađeni u Alžiru 2020. godine, što ih čini čak starijima od same Zemlje.
Zaključak
Putovanje kroz Zemljinu geološku povijest otkriva koliko su važne ove drevne stijene za razumijevanje našeg planeta. Svaka stijena nosi priču, a znanstvena istraživanja nastavljaju otkrivati nova saznanja o našem prošlom svijetu. Kroz analizu ovih fascinantnih prirodnih eksponata, otkrivamo ne samo historiju Zemlje, već i tajne koje bi nam mogle pomoći u istraživanju drugih svjetova.
