Otkriće zaboravljenog zidinog sustava u Mongoliji
Veliki kineski zid poznata je arsenal obrane u istočnoj Aziji, ali malo ljudi zna da ne tako daleko od njega leže ostaci zaboravljenog zida koji je nekada imao sličnu važnost. Istraživači su nedavno otkopali dijelove srednjovjekovnog zidinog sustava (MWS), impresivne mreže zidova koja se protezala na više od 4,000 kilometara kroz današnju Kinu, Mongoliju i Rusiju.
Što je bio srednjovjekovni zidin sustav?
MWS je izgrađen između 826. i 1125. godine od strane ratnih dinastija, pri čemu je najistaknutija bila dinastija Jin koju su osnovali narodi Jurchen iz Sibira i sjeveroistočne Kine. Arheolozi s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu i Narodnog sveučilišta Mongolije istraživali su manje poznati dio MWS poznat kao mongolski dio, koji se proteže na 405 kilometara.
Zašto su izgradili ovaj zidin sustav?
Cilj istraživača bio je otkriti koja je bila svrha izgradnje ove monumentalne strukture. “Pokušavamo utvrditi funkciju ograde i Mongolskog luka”, rekao je vodeći autor istraživanja, profesor Gideon Shelach-Lavi. “Je li to prvenstveno bio vojni sustav dizajniran za obranu od invazija ili kontrola rubnih dijelova carstva?”
Iznenađujući nalazi
Rezultati su ih iznenadili, jer su otkrili da ovaj dio MWS nije nužno bio izgrađen za vojne svrhe. Veći dio Mongolskog luka nije bio neprobojan zid, već relativno plitka jama uz koju se nalazio brijeg zemlje. Ovi nalazi sugeriraju da je zid više služio kao simbol nego kao učinkovita obrana od napadača.
Civilizacijske svrhe zida
Umjesto da obrani, MWS je mogao usmjeravati kretanje ljudi prema prolazima gdje je prijelaz bio lakši. Tvrđave smještene uzduž jarka omogućile bi osoblju nadzor i, ako bi bilo potrebno, ograničavanje kretanja. Ovi pokazatelji sugeriraju da je Mongolski luk bio više namijenjen civilnim potrebama nego vojnim zaštitnim funkcijama.
Izgradnja i održavanje
Iako je fokus bio na reguliranju protoka ljudi, životinja i dobara, vlasti nisu štedjele na izgradnji i održavanju zida. Arheolozi su pronašli bogatstvo novčića dinastije Song, željeznih artefakata i dokaza o stacioniranim vojnicima i vojnim dužnosnicima, što ukazuje na to da su znatni resursi uloženi u održavanje ovog obrambenog dijela.
Propast dinastije Jin
Unatoč velikim ulaganjima, fortifikacije su se pokazale nedovoljnima. U 13. stoljeću dinastija Jin pala je pod udarom Mongola, a njihov sustav zidova ubrzo je pao u zaborav. Ova nova studija objavljena je u časopisu Antiquity.
Zaključak
Otkrića poput ovog pomažu nam razumjeti složenost povijesti Azije i načine na koje su drevni narodi oblikovali svoje granice i društvene strukture. Srednjovjekovni zidin sustav je fascinantno svjedočanstvo o kulturnoj baštini koja zaslužuje da bude istražena i vrednovana.
