Utjecaj teškog COVID-19 na kogniciju: Nova istraživanja
Osobe koje su hospitalizirane zbog teške infekcije COVID-19 mogu pokazivati promjene u mozgu koje odgovaraju dobi od 20 godina starijoj od njihove kronološke. Ovo penetrantno otkriće dolazi iz najnovijeg istraživanja, najvećeg ovog tipa u Velikoj Britaniji, koje ukazuje na to kako neurološke komplikacije mogu trajati i dugo nakon što su respiratorni simptomi prošli.
COVID-19 i kognitivne promjene
Dok mnogi zaraženi COVID-19 doživljavaju samo simptome nalik prehladi ili gripi, poznato je da virus SARS-CoV-2 može utjecati na više sustava u tijelu, uključujući i mozak. Kod pacijenata s dugim COVID-om, simptomi poput “magle u mozgu” često se izvještavaju. Međutim, još uvijek nedostaje sveobuhvatno istraživanje o tome kako COVID-19 može izazvati kognitivne probleme i kako ih najbolje upravljati.
COVID-CNS Studija
Kako bi odgovorili na neka od ovih pitanja, znanstvenici sa Sveučilišta u Liverpoolu i King’s College London započeli su zajedničku studiju pod nazivom COVID-19 Clinical Neuroscience Study (COVID-CNS). Dr. Greta Wood iz Sveučilišta Liverpool izjavila je: “Nakon hospitalizacije zbog COVID-19, mnogi ljudi prijavljuju kontinuirane kognitivne simptome često nazivane ‘magla u mozgu’. Međutim, nije bilo jasno postoji li objektivna evidencija o kognitivnom oštećenju.”
Ključni nalazi istraživanja
Najnoviji rezultati istraživanja temelje se na 351 osobi koja je imala povijest hospitalizacije zbog teškog COVID-19, a uspoređeni su s gotovo 3,000 kontrolnih sudionika sličnih karakteristika, uključujući dob i spol. Dr. Wood je istaknula: “Otkrili smo da su i oni s akutnim neurološkim komplikacijama i oni bez njih imali lošiju kogniciju nego što bi se očekivalo na temelju dobi, spola i razine obrazovanja.”
Pacijentima su kognitivne sposobnosti bile na razini koju bismo očekivali kod osoba 20 godina starijih. Ovaj porazni nalaz vrijedi čak i za sudionike koji nisu imali neurološke simptome tijekom COVID-19.
Magnetna rezonanca i rezultati
Nakon prolaska 12-18 mjeseci od hospitalizacije, pregledi pomoću magnetske rezonance (MRI) otkrili su smanjenje sive tvari u određenim dijelovima mozga te povišene razine proteina povezanih s ozljedama mozga. Profesor Benedict Michael, vodeći autor studije, izjavio je: “Ovi nalazi ukazuju na to da hospitalizacija zbog COVID-19 može dovesti do globalnih, objektivno mjerljivih kognitivnih deficita koji se mogu identificirati čak i 12-18 mjeseci nakon hospitalizacije.”
Osmišljavanje budućih istraživanja
Sljedeći korak je otkriti koji su to mehanizmi koji stoje iza ovih promjena, te je li slični učinak prisutan i kod drugih infekcija, a ne samo COVID-19. Važno je napomenuti da su sudionici COVID-CNS studije svi pacijenti koji su pretrpjeli teški COVID-19, pa nije jasno koliko su ovi rezultati generalizabilni za one koji su imali relativno blage infekcije.
Profesor Gerome Breen sa King’s College London pojasnio je: “Naš rad može pomoći u usmjeravanju razvoja sličnih studija za one s dugim COVID-om, koji često imaju mnogo blaže respiratorne simptome, ali također prijavljuju kognitivne simptome kao što su ‘magla u mozgu’.”
Zaključak
Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Nature Medicine i predstavlja značajan korak naprijed u razumijevanju neuroloških učinaka COVID-19. S daljnjim istraživanjima, potencijalno možemo razviti strategije za pomoć pacijentima koji se bore s dugim COVID-om i njegovim kognitivnim posljedicama.
