Riznici na dnu Atlantika: Otkrića na Rio Grande Rizu
U dubinama Atlantskog oceana leži ogromni antički otok, Rio Grande Rise (RGR), koji bi mogao sadržavati značajne zalihe rijetkih zemljanih elemenata i drugih dragocjenih minerala. Ova potonula kontinentalna visoravan, koja je nastala kao vulkanski greben prije otprilike 40 milijuna godina, nekada je bila velika tropska kopnena masa prekrivena vegetacijom. Smještena oko 1,200 kilometara od obale Brazila, RGR prostire se na otprilike 150,000 kvadratnih kilometara morskog dna, s dubinama između 700 i 2,000 metara.
Nova istraživanja potvrđuju da je RGR nekad bio otok
Ideja da je RGR nekad bio otok prvi put se pojavila 2018. godine, a sada je potvrđena novom analizom tla iskopanog sa zapadnog dijela RGR-a. Autori studije analizirali su mineralne, geokemijske i magnetske osobine sedimenta. Našli su da je uzorak većinom sastavljen od crvene gline koja odgovara karakterističnoj “crvenoj zemlji” (terra roxa) koja se nalazi u mnogim dijelovima brazilske države São Paulo. Istraživači su također otkrili brojne minerale tipične za promjene vulkanskih stijena, uključujući oksidirani magnetit, hematit, goetit i kaolinit.
Klimatski uvjeti koji su oblikovali tlo
Ovi nalazi ukazuju na to da je glina nastala kao rezultat intenzivne kemijske erozije vulkanskih stijena u toploj, vlažnoj klimi s aktivnim vulkanima. Istraživači su zaključili da je RGR bio izložen elementima tijekom Eocena, koji je trajao do prije otprilike 35 milijuna godina i bio je obilježen tropskim uvjetima. “Naša istraživanja omogućila su nam da utvrdimo da je to doista bio otok,” rekao je autor studije Luigi Jovane.
Vrijedni minerali i budućnost vađenja
Osim toga, prethodna istraživanja pokazala su da je potonuli otok bogat dragocjenim mineralima poput kobalta, litija i nikla, kao i vrlo cijenjenim rijetkim zemljanim elementima poput telurija. S obzirom na to da su ovi materijali ključne komponente novih tehnologija koje zamjenjuju fosilna goriva, jasno je zašto postoji tolika zainteresiranost za vađenje prirodnih bogatstava RGR-a.
Ridge se nalazi u međunarodnim vodama i pod upravom je Međunarodne vlasti za morski dno, iako je brazilska vlada zatražila da se njezin kontinentni šelf pravno proširi kako bi uključio RGR. Međutim, takva aplikacija ima malo šanse za odobrenje prema UN-ovoj Konvenciji o pravu mora (UNCLOS), koja propisuje da jedna država može imati ne više od 200 nautičkih milja morskog teritorija izvan svoje obale.
Istraživanje održivosti vađenja
“Da bismo znali može li se isplativo vađenje resursa iz morskog dna, moramo analizirati održivost i utjecaje ove ekstrakcije,” dodaje Jovane. “Kada se miješa s područjem, morate znati kako će to utjecati na životinje, gljive i koralje, te razumjeti ukupne procese koji su uključeni.”
Zaključak
Ova istraživanja daju korisne uvide u potencijalne resurse koji se nalaze na dnu Atlantika i postavljaju važna pitanja o budućnosti vađenja ovih bogatstava. Kako se tehnologije razvijaju, tako raste i potreba za pažljivim ispitivanjem utjecaja na okoliš, što može odrediti sudbinu RGR-a i njegovih minerala u budućnosti.
