Čimpanze i njihova ljubav prema alkoholnim plodovima
Alkohol nije samo privilegija ljudi. Čimpanze u potrazi za fermentiranim voćem lutaju džunglom, očigledno tražeći način da osjete psychoaktivne efekte etanola. Nedavne studije pokazuju da bi naši veliki majmunski rođaci mogli koristiti alkohol kao društveni podsticaj, baš kao i Homo sapiens.
Nova otkrića o čimpanzama u divljini
U najnovijem istraživanju, znanstvenici sa Sveučilišta Exeter zabilježili su snimke divljih čimpanzi kako jedu i dijele fermentirani afrički kruh, u Nacionalnom parku Cantanhez u Gvineji-Bisau, Zapadna Afrika. Ovaj fenomen zabilježen je u najmanje 10 navrata, postavljajući pitanja zašto čimpanze aktivno traže voće natopljeno alkoholom.
Zašto čimpanze dijele fermentirano voće?
“Čimpanze ne dijele hranu uvijek, tako da bi ovo ponašanje s fermentiranim voćem moglo biti važno”, izjavila je dr. Kimberley Hockings, autorica studije iz Centra za ekologiju i konzervaciju na Sveučilištu Exeter. Afrički kruh bogat je šećerima i pod pravim uvjetima prirodno fermentira, obogaćujući ga do 0,61 posto alkohola po volumenu (ABV). Iako je to relativno slabo u usporedbi s alkoholnim pićima koja uživaju ljudi – pivo obično sadrži između 4 i 6 posto ABV – može biti značajno jer čimpanze često jedu plodove.
Utjecaj alkohola na čimpanze
Istraživači naglašavaju da je malo vjerojatno da će čimpanze postati „pijane“ od voća – opijenost u džungli zasigurno ne bi bila dobra za preživljavanje. Međutim, postoji mogućnost da konzumiraju dovoljno da ih “opušta” i čini otvorenijima za društvene poveznice. “Za ljude znamo da konzumacija alkohola potiče oslobađanje dopamina i endorfina, uz osjećaj sreće i opuštenosti,” objasnila je Anna Bowland, glavna autorica studije.
Evolucijska perspektiva
Postoji uvjerljiv dokaz da tolerance na alkohol datira duboko u našu evolucijsku priču. Znanstvenici su prethodno otkrili da su izumrli hominini razvili genetsku mutaciju koja im je omogućila efikasnije procesuiranje etanola. Ova adaptacija pojavila se prije otprilike 10 milijuna godina, dugo prije nego što su majmuni imali način da namjerno proizvode alkohol.
Hipoteza pijane majmune
Jedna zanimljiva ideja poznata kao hipoteza pijane majmune sugerira da su rani primati, privučeni mirisom alkohola, bili bolji u pronalaženju zrelih, energetskih plodova. Etanol, kao lagani i hlapljivi spoj, lako isparava i omogućava da njegov miris putuje kroz šumu. Detekcija ovog mirisa davala im je prednost u preživljavanju, a tijekom vremena ti geni koji su favorizirali alkohol su se prenosili.
Povezanost između ljudi i čimpanzi
Kao i ljudi, alkohol je, unatoč svojim “griješnim” aspektima, odigrao ulogu u razvoju ljudske kulture kroz poticanje zabava, proslava i gozbâ koje jačaju društvene veze. Ova nova studija sugerira da bi možda i čimpanze danas mogle nositi korijene tog ponašanja.
Zaključak
Cilj ove studije nije samo razumjeti zašto čimpanze traže fermentirane plodove, već i istražiti kako metaboliziraju alkohol. Ako se pokaže da ono što se trenutno vidi predstavlja rane evolucijske faze “gozbâ”, to bi moglo značiti da ljudska tradicija proslava vuče svoje korijene duboko u našu evolucijsku prošlost. Istraživanje je objavljeno u časopisu Current Biology, otvarajući nova pitanja o vezi između ljudi i naših primatnih rođaka.
