Investicijske Prilike u Azerbejdžanu i Kontroverze COP29
Izvršni direktor COP29, Elnur Soltanov, nedavno se pojavio u tajnom videu gdje razgovara o mogućnostima ulaganja u naftne i plinske operacije Azerbejdžana sa osobom koja se pretvara da je investitor. Ova snimka, koju je objavio BBC, dodatno snižava već niska očekivanja vezana za stvarne akcije protiv klimatske krize koje bi trebale biti donesene na međunarodnoj klimatskoj konferenciji.
Kontekst COP29
Azerbejdžan, čija ekonomija snažno ovisi o izvozu fosilnih goriva, domaćin je ovogodišnje Konferencije UN o klimatskim promjenama, poznate kao COP29. Konferencija će se održati od 11. do 22. studenog u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana. U snimci, koju je podijelila organizacija za ljudska prava Global Witness, Soltanov iznosi planove Azerbejdžana da proširi svoje naftne i plinske operacije vezane uz Državnu naftnu kompaniju Azerbejdžana (SOCAR), gdje se i sam nalazi u upravnom odboru.
Tajni razgovori i optužbe
Kada je Soltanov vjerovao da razgovara sa stvarnom investicijskom firmom, komentirao je razne aspekte vezane uz razvoj “plinskih polja”, “infrastrukturu cjevovoda” i trgovinsku granu SOCAR-a koja se “bavi trgovinom naftom i plinom širom svijeta, uključujući Aziju”. Global Witness izvještava da je “COP otvoren za posao”, što dodatno naglašava kontroverznost ovog događaja.
Kritike COP29
Ovaj incident nije jedini razlog za zabrinutost u vezi s COP29. Antikorupcijske neprofitne organizacije kritizirale su održavanje konferencije u autoritarnim državama s višestrukim dokumentiranim slučajevima korupcije. Neki od partnera konferencije povezani su s poslovima koji su u vlasništvu obitelji vladara Azerbejdžana, Ilhama Alijeva. Osim toga, COP28, koja se održala u Dubaiju, suočila se sa sličnim kritikama zbog uključivanja kompanija iz sektora fosilnih goriva.
Hitnost Klimatskih Akcija
Ujedinjeni narodi pozivaju na brze i čvrste akcije, ističući brojne ekstremne vremenske događaje koji su se dogodili diljem svijeta ove godine. Od uragana koji su pogodili jugoistok SAD-a, preko supertajfuna u jugoistočnoj Aziji, do smrtonosnih poplava u Španjolskoj, Nepalu, Kini, Europi, te u Zapadnoj i Srednjoj Africi, jasno je da su posljedice klimatskih promjena sve prisutnije.
Govor stručnjaka o klimatskoj krizi
“Ljudi, njihovi životi i priroda na kojoj ovise suočavaju se s pravom opasnošću od posljedica klimatskih promjena. Bez akcije, ovo je samo uvid u ono što nas očekuje u budućnosti i nema opravdanja da svijet ne shvati ozbiljno pitanje prilagodbe,” izjavila je Inger Andersen, izvršna direktorica Programa UN-a za okoliš.
Zaključak: Što dalje?
Jedna od ključnih posljedica klimatske krize je to što su prije rječiti ekstremni događaji sada mnogo češći. Kako bismo izbjegli najkatastrofalnije posljedice, prosječno globalno povećanje temperature mora biti ispod 1,5°C iznad industrijskih razina. “Klimatska kriza je ovdje. Ne možemo odgađati zaštitu. Moramo se prilagoditi – odmah,” izjavio je glavni tajnik UN-a, António Guterres.
Ova konferencija će bez sumnje biti reper za buduće klimatske strategije, a uspjeh će zavisiti od sposobnosti vlada i organizacija da postignu stvarne promjene u borbi protiv klimatskih promjena.
