Mjerenje brzine ljudske misli: Znanstveno istraživanje Caltecha
Uvod u istraživanje
Dvojica istraživača s Caltecha nastojala su kvantificirati brzinu ljudske misli, dolazeći do pomalo zbunjujućih rezultata – procijenili su da ljudski mozak obrađuje informacije brzinom od samo 10 bitova informacija u sekundi. Za usporedbu, spora prosječna brzina preuzimanja u SAD-u do 2024. iznosit će 93 megabita u sekundi (Mbps), premda će količina prenesenih informacija biti manja. No, što to zapravo znači za naše razumijevanje ljudske misli?
Razlikovanje između podataka i informacija
Kao što tumači Vincent Gripon, izvanredni profesor na Télécom Bretagne, važno je razumjeti razliku između pojmova “podaci” i “informacije”. Na primjer, ako pošaljete poruku prijateljici da pitate za spol njenog novorođenčeta, odgovor s “dečak” ili “devojčica” šalje vam točno jednu jedinicu informacije, poznatu kao “Shannon”. Njena odgovorna rečenica s nekoliko znakova može sadržavati stotine bitova podataka, no zapravo prenosi samo jedan Shannon.
Percepcija podataka u ljudskom mozgu
Procjenjuje se da naš vizualni korteks prenosi nevjerojatnih 100 milijuna bitova podataka u sekundi prema dubljim područjima našeg neokorteksa. Međutim, većina ovih podataka je beskorisna i nosi vrlo malo informacija. Istraživači koji se bave teorijom informacija pokušavaju kvantificirati koliko informacija se prenosi u svakom jeziku i koliko informacija postoji u vidljivom svemiru.
Ovo istraživanje otkriva zagonetku: dok naš mozak svakodnevno prima ogromne količine senzorskih podataka (procjenjuje se na 10^9 bitova u sekundi), naše svjesne misli obrađuju informacije znatno sporije.
Brzina ljudske misli u praksi
Istraživački tim analizirao je različite zadatke koje ljudi izvode, poput tipkanja rukopisnog rukopisa. Napredni tipkač proizvodi 120 riječi u minuti — to je oko 10 otkucaja po sekundi. Iako bismo mogli smatrati visoke brzine otkucaja, brzina misli kada se tipka randomizirani niz znakova iznosi tek 10 bitova po sekundi.
Istraživali su i druge zadatke, poput igranja Tetrisa ili rješavanja Rubikove kocke, i otkrili su da svi ovi zadaci imaju sličnu, iznenađujuće sporiju brzinu.
Implikacije istraživanja
Markus Meister, suautor istraživanja, ističe: “Svake sekunde izvlačimo samo 10 bitova iz trilijuna koje naši osjeti primaju kako bismo percipirali svijet oko nas i donosili odluke.” Ovo otkriće postavlja važna pitanja o tome kako naš mozak filtrira informacije.
Iako se većina naših misli odvija sporije, ovo istraživanje može imati implikacije za razvoj računalnih sučelja koja bi trebala poboljšati ljudsku kogniciju. No, kao što pokazuju rezultati, možda smo ograničeni brzinom vlastite misli, što bi značilo da povezivanje s naprednijim tehnologijama donosi svoje izazove.
Zaključak
Iako se rezultati istraživanja čine intrigantnima, tim naglašava da postavlja više pitanja nego što daje odgovora. Naša perferijalna živčana mreža sposobna je apsorbirati informacije s mnogo višom brzinom, do gigabita u sekundi. Ovaj veliki razdvojak između skromne informacije koju šaljemo i golemih ulaza na kojima se ta informacija temelji ostaje nedovoljno objašnjen. Istraživanje je objavljeno u časopisu Neuron, otvarajući tako novo poglavlje u istraživanju ljudske kognicije i brzine misli.
