Kako Bonobo Majmuni Komuniciraju i Procjenjuju Znanju drugih
Raditi na procjeni pameti ili inteligencije vašeg partnera u određenoj situaciji može biti izazovno. Ova vrsta inteligencije, koja uključuje sposobnost predviđanja stanja uma drugih, očigledna je kod ljudi, dok nije zabilježena kod nehumanskih majmuna. Ovo se naziva “teorija uma”, a istraživači sada proučavaju bonobe kako bi vidjeli mogu li prilagoditi svoje akcije na temelju onoga što misle da drugi znaju.
Eksperiment s Bonobima
Istraživački tim postavio je jednostavan eksperiment u kojem su sudjelovali tri bonoba: Nyota (25 godina), Kanzi (43 godine) i Teco (13 godina). Bonobo promatra kako čovjek stavlja nagradu ispod jednog od tri kupa – to može biti grožđica ili Cheerio. Da bi dobio nagradu, drugi čovjek mora ispravno pronaći nagradu ispod kupa i dati je bonobu. U nekim eksperimentima, između bonoba i druge osobe bila je prozirna pregrada, dok je u drugim pokušajima pregrada bila čvrsta. Ovaj način postavljanja eksperimenta omogućio je bonobima da znaju pod kojim je kupom hrana, ali i jesu li drugi ljudi svjesni tog znanja ili ne.
Ključni rezultati Istraživanja
“Moć osjećanja praznina u znanju drugih je srž našeg najsloženijeg socijalnog ponašanja, ključno za sposobnost suradnje, komunikacije i strateškog zajedničkog rada”, rekao je koautor studije, Chris Krupenye, asistent na Johns Hopkinsu. Nakon faze upoznavanja, u kojoj se uspostavila osnovna razina pokazivanja, tim je prešao na ispitivanja. Najvažniji aspekt bio je hoće li se bonobi ponašati drugačije kada su znali da njihov ljudski partner ne zna gdje se nalazi hrana.
Nakon deset sekundi, postavljalo se pitanje: “Gdje je grožđica/Cheerio?”, a majmun bi pokazao na kupa s nagradom ispod, ukoliko čovjek nije vidio gdje je nagrada postavljena.
Rezultati i Značaj
Eksperiment je pokazao da kada ljudski partner nije znao pod kojim je kupom hrana, bonobi su više pokazivali. “Njihovi prsti su pokazivali kroz mrežu – bilo je jasno što su pokušavali komunicirati,” rekao je Krupenye. “Jedan, Kanzi, koji je bio motiviran hranom, više puta bi pokazivao u određenim fazama eksperimenta – tapkao bi nekoliko puta da privuče našu pažnju i bio je prilično uporan u tome.”
Tim predlaže da bonobi ne samo da su svjesni znanja koje njihov ljudski partner ima, već da mogu djelovati u skladu s tim kako bi radili zajedno s ljudskim partnerima na postizanju nagrade.
“Rezultati sugeriraju da majmuni mogu istovremeno držati dva sukobljena pogleda na svijet u svom umu. Oni znaju točno gdje se hrana nalazi, a istovremeno su svjesni da je njihov partnerova perspektiva o istoj situaciji nepotpuna,” naglasio je Krupenye. Ovo replicira divlje interakcije u kojima bonobi mogu ukazati na prijetnju, poput zmije, drugim članovima grupe.
Planovi za Daljnja Istraživanja
Tim planira daljnje istraživanje: Sada kada znaju da majmuni mogu komunicirati kako bi promijenili ponašanje drugih na temelju znanja, žele istražiti mogu li promijeniti “mentalno stanje ili uvjerenja”. Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu PNAS.
Zaključak
Ova otkrića ne samo da otvaraju nova vrata u razumijevanju socijalne inteligencije bonoba, već i ukazuju na složenost njihovih interakcija i sposobnost komunikacije. Ove informacije mogu nam pomoći da bolje razumijemo kako se ova fascinantna stvorenja ponašaju i prilagođavaju u njihovim svakodnevnim životima.
