Australija: Neočekivana zemlja s najvećim brojem devama
Kada se postavi pitanje koja su to zemlja s najviše deva, većina ljudi bi vjerojatno pomislila na Bliski istok ili sjevernu Afriku. Međutim, Australija je možda na putu da postane iznenađenje na ovoj listi. Ova zemlja ne samo da ima više deva nego mnoga mjesta gdje suutičajni simbol kulture, već bi uskoro mogla izazvati i druge zemlje za titulu zemlje s najvećom populacijom deva. Ovo može djelovati šokantno, jer posjetitelji Egipta, na primjer, mogli bi očekivati da će na svakom koraku biti pozivani na vožnju devom ili kupnju suvenira u obliku deva.
Deve u Australiji – od tajne do divlje populacije
U Australiji, deve nisu tako vidljive kao u drugim dijelovima svijeta. Iako nema službenog broja devama po zemljama, Guinnessova knjiga rekorda navodi Australiju kao zemlju s najviše nedomaćih deva. Međutim, zemlje poput Somalije, Čada i Sudana i dalje drže bh. u pogledu populacije deva, gdje se koriste kao stoka. Unatoč tome, Australija brzo napreduje i mogla bi se naći na vrhu liste bez drastičnih promjena.
Porijeklo i prilagodba deva
Deve su se prvotno razvile u Sjevernoj Americi prije nekoliko milijuna godina i prešle su u Aziju preko Beringovog kopnenog mosta. Kraj posljednjeg ledenog doba i dolazak ljudi doprinijeli su nestanku američkih deva, dok su njihovi rođaci, poput lama, preživjeli i prilagodili se. Deve su se raširile po Aziji i Africi, ali nisu mogle preći Wallaceovu liniju kako bi stigle do Australije.
Prva davanja i divlje populacije
Kada su kolonijalne vlasti u Australiji trebale izgraditi telegrapsku liniju kroz pustinju, angažirali su vozače deva iz Afganistana i današnjeg Pakistana kako bi prevozili teret svojim dromedarima. Tijekom tog razdoblja, neki su se dromedari mogli osloboditi, ali je uspon automobila doveo do velikog broja divljih deva, jer su mnoge pustili da lutaju nakon što su im mašine preuzele posao. U suhom unutrašnjosti, ove su deve pronašle svoje “nebo”, jer mogu izdržati duge periode bez vode.
Utjecaj na ekosustav
Deve, koje se obično ne razmnožavaju brzo, brzo su se prilagodile novim uvjetima i broj im je naglo porastao, premda je problem postao vidljiv tek nakon jednog stoljeća. Kontrole su smanjile broj deva za najmanje 100.000, ali procjene o njihovim brojevima u unutrašnjosti kreću se od nekoliko stotina tisuća do nekoliko milijuna. Za ekosustav koji se prilagodio samo ljudima i crvenim kengurima, deve su predstavljale katastrofu.
- Deve konzumiraju nevjerojatno više lokalne vegetacije od bilo kojih domaćih životinja.
- One također isušuju ili zagađuju vodene izvore na kojima ostale vrste ovise.
- Unatoč negativnim utjecajima, deve mogu pomoći u kontroliranju širenja korova i mogle bi smanjiti mogućnost šumskih požara.
Završna misao
Danas, većina deva u njihovom prirodnom staništu je domaćin. Oko 1.000 divljih Baktjanskih deva preživljava u Kini, dok su stijene i dromedari uglavnom uzgajani za meso, mlijeko i transport ljudi. S obzirom na to da se populacije deva u Australiji povećavaju, postavlja se pitanje kakve će promjene donijeti u budućnosti.
Australija nam pokazuje da čak i u neočekivanim zemlje može doći do iznenađujućih ekoloških promjena. Hoće li Australia postati nova domovina deva, ostaje da se vidi!
