Opasnost od kolapsa Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC)
Prema novoj studiji, Atlantska meridionalna cirkulacija (AMOC), poznata kao “traka za transport oceana”, koja prenosi toplu vodu iz tropa prema sjeveru u Sjevernom Atlantiku, suočava se s mogućim kolapsom u narednim desetljećima. Ako nastavimo ispuštati emisije fosilnih goriva trenutnom brzinom, ovaj dramatičan zastoj mogao bi se dogoditi već sredinom stoljeća, ili potencijalno čak i 2025. godine.
Utjecaj AMOC-a na klimu Zapadne Europe
Relativno topla klima Zapadne Europe značajno je rezultat AMOC-a, također poznate kao termohalinska cirkulacija. Ova cirkulacija prenosi toplu i slanu površinsku vodu iz tropa kroz Sjeverni Atlantik. Kada se približi Sjevernom polu, voda se hladi i formira morski led. Ostala voda tada se spušta i nosi prema jugu u dubokim vodama, čime se završava ciklus. Međutim, znanstvenici sada upozoravaju da bi se ova ogromna oceanska traka mogla zaustaviti tijekom ovog stoljeća kao rezultat klimatskih promjena.
Predviđanja znanstvenika
U novoj studiji, dvojica znanstvenika s Sveučilišta u Kopenhagenu predviđaju s 95-postotnom sigurnošću da će AMOC kolabirati između 2025. i 2095. godine ako trenutne emisije stakleničkih plinova nastave. Oni smatraju da će se to najvjerojatnije dogoditi za 34 godine, oko 2057. godine.
Klimatski izazovi u Europi i tropima
Dok se klimatske promjene nastavljaju povećavati prosječne temperature na globalnoj razini, ova pojava može dovesti do hlađenja nekih dijelova Zapadne Europe. Ipak, to neće biti dobar spas; kraj AMOC-a mogao bi na kraju rezultirati povećanjem zagrijavanja u tropima i daljnjim posljedičnim efektima diljem svijeta.
“Zatvaranje AMOC-a može imati vrlo ozbiljne posljedice za klimu Zemlje, na primjer, mijenjajući način na koji se toplina i oborine distribuiraju globalno. Iako se hlađenje Europe može činiti manje ozbiljnim dok cijeli svijet postaje topliji, ovo zatvaranje pridonijet će povećanom zagrijavanju tropa, gdje su već porasle temperature stvorile izazovne životne uvjete,” rekao je profesor Peter Ditlevsen, autor studije s Instituta Niels Bohr na Sveučilištu u Kopenhagenu.
Kontrast s izmjenama IPCC-a
Važno je napomenuti da se ovi nalazi razlikuju od izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), programa Ujedinjenih naroda koji se osnovao kako bi odražavao trenutnu situaciju u klimatskoj znanosti. Nedavni IPCC-ovi nalazi sugeriraju da je potpuni kolaps AMOC-a nepovoljan tijekom 21. stoljeća.
Međutim, ova nova studija tvrdi da je kolaps vrlo vjerojatan u ovom stoljeću. Tim je analizirao temperature površine mora u specifičnom području Sjevernog Atlantika od 1870. do danas kao proxy za protok AMOC-a. Kombinirano s novim statističkim analizama, tim tvrdi da su pružili robusniju procjenu nego raniji radovi.
Važnost smanjenja emisija stakleničkih plinova
“Pomoću novih i poboljšanih statističkih alata, izvršili smo proračune koji daju robusniju procjenu kada će se najvjerojatnije dogoditi kolaps termohalinske cirkulacije, što prije nismo mogli učiniti,” objašnjava profesorica Susanne Ditlevsen s Odjela za matematičke znanosti Sveučilišta u Kopenhagenu.
To nije prvi put da se upozorava na ozbiljnost situacije s AMOC-om. Jedna nedavna studija otkrila je da se protok AMOC-a usporava i da je najjači u posljednjih 1000 godina. Klikavost za izbjegavanje ovog scenarija je hitno prestajanje korištenja fosilnih goriva, no globalna akcija kako bi se to postiglo ide sporo, unatoč visokim ulozima.
“Naš rezultat naglašava važnost smanjenja globalnih emisija stakleničkih plinova što je prije moguće,” dodao je profesor Peter Ditlevsen.
Ova studija objavljena je u časopisu Nature Communications.
Zaključak
U svjetlu ovih utjecajnih nalaza, jasno je da je vrijeme za akciju. Ako želimo sačuvati klimatski sustav koji poznajemo, nužno je da smanjimo emisije stakleničkih plinova kako bismo izbjegli potencijalno katastrofalne posljedice kolapsa AMOC-a. Naš kolektivni trud i svijest ključni su za očuvanje naše planete za buduće generacije.
