Kako su drevne kulture stvarale plodnu tamnu zemlju u Amazoniji
U srcu amazonske prašume otkrivene su drevne mrlje izuzetno plodne crne zemlje koja je tisućama godina podržavala poljoprivredne zajednice u gustim šumama. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, arheolozi su pokušavali objasniti fenomen poznat kao amazonska tamna zemlja. Istraživanja pokazuju da su ovu zemlju namjerno stvorile drevne kulture, a tradicija izrade tamne zemlje nastavlja se i danas među modernim autohtonim zajednicama.
Priroda i značaj tamne zemlje
„Ako želite imati velike naseljenike, potrebna vam je hranjiva osnova. Međutim, tlo u Amazoniji je uvelike osiromašeno hranjivim tvarima i prirodno siromašno za uzgoj većine usjeva“, objašnjava autor studije Taylor Perron iz 2023. godine. Tamna zemlja, s druge strane, obogaćena je vitalnim komponentama poput ugljika, fosfora i kalija, što bi omogućilo ljudima uzgoj usjeva na područjima koja bi inače bila neplodna i nerazvijena.
Pitanja o podrijetlu tamne zemlje
Stručnjaci su neko vrijeme bili podijeljeni oko pitanja podrijetla tamne zemlje. Dok su neki tvrdili da je ona rezultat namjernog uzgoja, drugi su smatrali da je nastala kao slučajan nusproizvod drugih poljoprivrednih praksi. Da bi istražili uzroke, znanstvenici su otišli na područje autohtonog naroda Kuikuro u brazilskoj Amazoniji, gdje su uočene mrlje tamne zemlje i u drevnim lokalitetima i modernim selima.
Praksa izrade tamne zemlje
U suvremenom naselju Kuikuro II, istraživači su primijetili kako lokalno stanovništvo skuplja velike količine hranjivog organskog otpada iz ribolova i poljoprivrede manioka u gomile smeća. Nakon nekoliko godina, te su gomile kompostirale i pretvorile se u tamnu zemlju koju su potom koristili za sadnju usjeva koji zahtijevaju mnogo hranjivih tvari, ali teško rastu u neobradivom amazonskom tlu.
„Vidjeli smo aktivnosti koje su provodili da modificiraju tlo i povećaju njegove elemente, poput raspršivanja pepeo po tlu ili postavljanja drvenog ugljena oko stabala, što su očito bile namjerne radnje“, objasnio je autor studije Morgan Schmidt. Mještani su također istraživačima pričali o svojim tradicijama i praksama izgradnje tla, nazivajući tamnu zemlju „eegepe“.
Usporedba drevnih i suvremenih uzoraka
Kako bi otkrili primjenjuju li se iste prakse u dalekoj prošlosti, tim je usporedio uzorke tamne zemlje iz Kuikuro II s uzorcima uzetim iz obližnjih arheoloških lokaliteta, uključujući drevna sela koja su bila dom predcima Kuikuroa. Najstariji uzorak datira prije otprilike 5,000 godina, dok su ostali uzorci starosti između tisuću i 300 godina. Rezultati su pokazali da je prostorni raspored tamne zemlje u ovim drevnim naseljima odgovarao onome u Kuikuro II.
Ekološki značaj tamne zemlje
Kao dodatak, istraživači su otkrili da tamna zemlja pohranjuje ogromne količine ugljika, zahvaljujući svoj organske tvari koja je ušla u njezinu izradu. Na drevnom naselju Seku procjenjuje se da je oko 4,500 tona ugljika ostalo zarobljeno unutar ove crne zemlje tijekom stoljeća. “Drevni Amazonijanci su u tlo unijeli veliki udio ugljika, a mnogo toga je još uvijek prisutno”, kaže autor studije Samuel Goldberg, dodajući da bi se njihova strategija mogla prilagoditi i na većoj skali radi smanjenja klimatskih promjena.
Zaključak
Na temelju svih ovih opažanja, istraživači zaključuju da su ljudi namjerno stvarali tamnu zemlju tisućama godina, a te prakse upravljanja tlom su potaknule proizvodnju hrane u nisko-plodnim tlima. Tamna zemlja tako predstavlja izvanredan primjer ljudske inovacije u održivoj poljoprivredi, koja bi mogla igrati ključnu ulogu u budućim naporima za očuvanje okoliša i borbu protiv klimatskih promjena.
