Zašto Nema Mostova Preko Amazona?
Amazonska rijeka proteže se na nevjerojatnih 6,400 kilometara, no zanimljivo je da nije premoštena nijednim mostom (barem službeno). S obzirom na to da ljudska civilizacija ima tendenciju preoblikovati prirodne krajolike i savladati naizgled nemoguće prepreke, postavlja se pitanje – zašto?
Zašto Nema Potrebe za Mostovima?
Jedan od glavnih razloga leži u slaboj potražnji za prijelazom preko Amazona. Unutrašnjost kišnih šuma slabo je naseljena, a infrastruktura i prometnice su relativno rijetki, što čini izgradnju mostova nepotrebnom, za razliku od užurbanih prijelaza preko Temze u Londonu. Walter Kaufmann, profesor strukturnog inženjerstva na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju u Zürichu, istaknuo je: „Ne postoji dovoljno jak razlog za gradnju mosta preko Amazona,“ te dodao, „naravno, također postoje tehničke i logističke poteškoće.”
Izazovi Izgradnje U Infrastrukturi Amazonske Kišne Šume
Izgradnja infrastrukture u gustim kišnim šumama predstavlja velik izazov. Tlo je mekano i nepredvidivo, a ljudske strukture lako mogu biti uništene od strane nemilosrdne vegetacije i teških vremenskih uvjeta, poput jakih kiša. Pokušaji izgradnje mostova, ako nisu savršeno isplanirani, često završavaju s urušenim temeljima prekrivenim neprohodnom prirodom.
Kulturološki Ostaci U Amazonskom Slivu
Malo tko zna, ali Amazon je pun izgubljenih ostataka ljudskih naselja koje je priroda progutala tijekom stoljeća. Moderne tehnologije snimanja otkrivaju da se u amazonskoj bazenu vjerojatno skriva više od 10,000 arheoloških lokaliteta iz predkolumbovskog doba. Za razliku od ostataka drevnih kultura u umjerenim dijelovima svijeta, strukture u Amazoniji su često zatrpane i prekrivene gustim rastinjem.
Primjer BR-319 Ceste
Recentni primjer izazova s infrastrukturom u Amazoniji je BR-319, ceste dugačke 870 kilometara koja prolazi kroz netaknuti dio kišne šume od Manausa do Porto Velha. Ova cesta izgrađena je ranih 1970-ih pod vojnom vlašću Brazila, ali je napuštena 1988. zbog ekonomske neisplativosti i stalnih potreba za popravcima zbog brzog propadanja.
Posljedice Izgradnje Infrastrukture
Neki bi tvrdili da je bolje da mostovi nikada ne budu izgrađeni preko Amazona, jer je ovo područje bogato bioraznolikošću i ljudskom kulturom, već sada izloženo velikom pritisku od sječe drveća i rudarstva. Izgradnja cesta i mostova mogla bi dodatno otvoriti prostor za eksploataciju. Istraživanja su pokazala da se čak 95% deforestacije događa unutar 5.5 kilometara od ceste, jer to olakšava pristup drvosječama i teškoj mehanizaciji.
U studiji iz 2022. godine korištena je umjetna inteligencija za identifikaciju ruralnih (često neslužbenih i ilegalnih) cesta u brazilskom Amazonu iz satelitskih snimaka i pronađeno je 3.46 milijuna kilometara cesta. Istraživači su tada analizirali utjecaj novih cesta na deforestaciju, šumske požare i fragmentaciju krajolika. Carlos Souza Jr., suautor studije i istraživač programa za praćenje Amazona, opisuje ceste kao „arterije uništenja koje otvaraju put za sječu drveća, a posljedice se šire od glavne linije gdje prolaze kamioni i teška mehanizacija.”
Zaključak
Bez obzira na tehničke izazove ili ekonomske razloge, izostanak mostova preko Amazonske rijeke zapravo može biti blagoslov. Očuvanje ovog cijenjenog ekosustava i kulturološkog nasljeđa ključno je za budućnost, stoga bi bilo mudro razmisliti o potencijalnim posljedicama izgradnje. S obzirom na sve navedeno, jasno je da čuvanje Amazona od ljudske intervencije može biti najbolji pristup zaštiti prirode i očuvanju kulture.
