Alan Turing: Genij Začaran u Sijenama Povijesti
Alan Turing, jedan od najbriljantnijih umova u povijesti, često se naziva ocem modernog računarstva. Ovaj izvanredni znanstvenik bio je ključni član tima koji je razbio Enigma kod koristeći rani računar, kao i pionir u razvoju matematičke logike i algoritama, čime je značajno unaprijedio tehnološki napredak svog vremena. Ironično je, dakle, da je jedini kod koji nije mogao razbiti bio onaj koji je napisao sam.
Obrazovanje i Rani Život
Turing je bio talentirani matematičar i stekao je diplomu na King’s Collegeu u Cambridgeu, a ubrzo potom postao i član tog uglednog sveučilišta. Tijekom svoje karijere, Turing je stvorio uštede koje su bile skromne, no bio je odlučan očuvati ih od nadolazeće nacističke invazije 1940. godine.
Plan za Uživanje u srebru
- Razmatrao je pretvaranje svojih ušteda u potrošne predmete, poput britvi.
- Nakon preispitivanja, odlučio je pretvoriti svoje uštede u srebro, vjerujući da će im vrijednost rasti tijekom rata.
Pripremio je plan za zakopavanje svojih srebrnih ingota, čija je vrijednost tada iznosila 250 funti (danas otprilike 16,000 funti ili 18,300 dolara). Odabrao je šumu koja okružuje Bletchley Park, gdje je radio. Budući da bi mu nedostajala točna mapa s blagom, Turing je, ostajući vjeran svom talentu, napisao šifru koja bi ga usmjerila prema zakopanom blagu.
Povijesni Ispravak i Neuspjeh
Iako nacisti nikada nisu stigli do obala Engleske, Turing je bio u pravu vezano uz jednu stvar – do kraja rata, cijena srebra porasla je za 80 posto, što bi njegovu shemu učinilo profitabilnom. No, postojala je samo jedna prepreka: nije mogao pronaći zakopano srebro. Znakovi su se promijenili, a smatra se da čak ni Turing nije mogao razbiti vlastitu šifru, što je rezultiralo brojnim neuspješnim pokušajima pronalaska srebra.
Završni Pokušaji i Nasljeđe
Koristeći detektor metala, Turing je tragao kroz šumu, ali bezuspješno. Njegov posljednji pokušaj dogodio se 1952. godine, samo dvije godine prije nego što je oduzeo vlastiti život. Srebro nikada nije pronađeno i vjerojatno ostaje zakopano u šumi Bletchley Parka do danas. Procjene govore da težina srebra iznosi oko 68 kilograma (150 funti), što bi vrijedilo više od 30,000 funti (34,500 dolara), premda je šifra nepoznata, a pronalaženje srebra moglo bi predstavljati značajan izazov.
Nasljeđe Alana Turinga
Matematičari su održali razne događaje u partnerstvu s filmom “Igra o imitaciji”, koji je posvećen Turingovom životu, gdje je napravljena šifra u cilju pronalaska imitacija srebrnih poluga. Iako pravo srebro možda nikada neće biti pronađeno, Turingovo nasljeđe i dalje živi, čak i ako ostaje zakopano u tlu. Njegova jedinstvena kombinacija genijalnosti i nesreće u pronalasku vlastitog blaga oslikava složeni mozaik čovjeka čije su ideje oblikovale moderni svijet.
