Upoznajte Codex Gigas: Bibliju đavola
Jeste li ljubitelj drevnih i tajanstvenih rukopisnih dokumenata s dozom sotonske legende? Onda je Codex Gigas, poznat i kao Biblija đavola, upravo ono što tražite. Ova fascinantna knjiga skriva brojne misterije i zanimljive povijesne priče koje vrijedi istražiti.
Legenda o Codex Gigasu
Prema legendi, u 13. stoljeću u Bohemiji, kršćanski redovnik po imenu Herman prekršio je svoje monaške zavjete i bio je osuđen na prokletstvo imurementa, što znači da bi bio zazidan u zid i ostavljen da umre. Umjesto da prihvati svoju sudbinu, Herman je sklopio dogovor s opatom: ako uspije stvoriti knjigu koja sadrži svu ljudsku spoznaju do zore, neće biti osuđen na smrt u zidu. Iako je to bila ogromna zadaća, Herman se navodno odlučuje prodati svoju dušu đavolu kako bi dovršio knjigu.
Sljedeće jutro, predstavio je opatu knjigu s neugodnom posvetom đavolu naslikanom na jednoj stranici. Legenda oko ovog 620-straničnog teksta intrigira mnoge, iako u stvarnosti najvjerojatnije nema osnove, no njegova misterioznost svakako privlači pažnju.
Što se krije unutar Codex Gigasa?
Rukopis je nastao u 13. stoljeću u Bohemiji, koja se danas nalazi u Češkoj. Codex Gigas kombinira Staru i Novu zavjet, srednjovjekovni udžbenik za poučavanje medicine poznat kao Ars medicinae, kronike povijesti, djela Kozme praškoga te informacije o egzoricizmima, što svakako dodaje na njegovoj intrigantnosti.
Brojne analize teksta sugeriraju da bi mogao biti djelo jednog autora, iako nije moguće da je napisan u samo jednoj noći. National Library of Sweden navodi da ako je pisac radio šest sati dnevno i šest dana u tjednu, moglo bi potrajati oko pet godina da završi rukopis. Ako je pisac bio monah, radio bi oko tri sata dnevno, što bi produžilo vrijeme pisanja na čak deset godina. S obzirom na to da je autor morao pripremiti linije za pisanje prije nego što je započeo, cijeli proces bi mogao potrajati i više od 20 godina, pa čak i do 30 godina.
Tajne i misterije Codex Gigasa
Jedan od najzanimljivijih detalja pojavljuje se neposredno prije prikaza neba i đavola, gdje pisac sastavlja dugačak popis grijeha napisane velikim slovima, a zatim prelazi na vizije vida nakon smrti i Sotonu. Iako imamo dobru predstavu o onome što nije – ne, Sotona nije tu da piše knjige kao frustrirani slobodni pisac – rukopis ostaje prilično mističan.
Znamo da je vjerojatno napisan u ranim 1200-im u Bohemiji i da se smatrao jednim od svjetskih čuda na kraju stoljeća. No, prvi poznati vlasnik – samostan Podlažice – bio je premali i siromašan da bi ga izradili na tom mjestu, što znači da su monasi u samostanu malo vjerojatno njegovi autori. Identitet originalnog autora ostaje misterij, iako su stručnjaci za rukopise u dokumentarcu National Geographic-a naveli da analiza rukopisa i pripisivanje “hermann inclusus” (Herman skrovit) ukazuje da je vjerojatno riječ o jednom autoru. Bez novih otkrića ili dodatnih analiza, autorstvo Biblije đavola vjerojatno će ostati nepoznato.
Zaključak
Codex Gigas nije samo knjiga, već i enigma koja nas poziva da istražimo povijest, vjerovanja i legende prošlosti. Bez obzira na to je li djelo đavolskih moći ili plod ljudske mašte, njegova privlačnost i dalje fascinira brojne istraživače i ljubitelje povijesti. Što mislite vi? Pridružite se istraživanju misterija Codex Gigasa!
