Dementija: Rastući Zdravstveni Izazov za Društvo
Dementija predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov koji će, prema novim istraživanjima, postati još gori u nadolazećim desetljećima. Očekuje se da će do 2060. godine oko milijun odraslih osoba u SAD-u svake godine razviti ovu bolest. U 2020. godini, taj broj bio je 514.000, što dodatno naglašava potrebu za preventivnim mjerama i strategijama skrbi kako bi se zaštitila ova ranjiva populacija pacijenata.
Što je Dementija?
Dementija je krovni pojam koji obuhvaća skup simptoma, uključujući gubitak pamćenja i probleme s razmišljanjem i rješavanjem problema. Najčešći uzrok dementije je Alzheimerova bolest, ali postoje i drugi oblici, uključujući vaskularnu demenciju i frontotemporalnu demenciju.
Rani Simptomi i Progresija
Simptomi dementije često započinju blagim promjenama koje se postepeno pogoršavaju. Rani signali mogu uključivati:
- Zaboravljanje sastanaka
- Teškoće u praćenju ključeva ili novčanika
- Problemi s planiranjem i organizacijom
Kada se ovi simptomi prvi put pojave, oni se nazivaju blagim kognitivnim oštećenjem (MCI). MCI često napreduje do oblika dementije, ali manifestacije se mogu značajno razlikovati među pojedincima.
Statistika i Demografski Podaci
Premda postoje rijetki slučajevi dementije među mladima – čak i dječje forme bolesti – većinom su pogodjene starije osobe. Stručnjaci za javno zdravstvo upozoravaju na rastuću incidenciju dementije s starenjem populacije u mnogim zemljama. Novija analiza iz SAD-a donosi zabrinjavajuće podatke za budućnost.
U istraživanju se koristi preko 15,000 zdravstvenih zapisa između 1987. i 2020. godine, obuhvativši crnce i bijelce starije od 55 godina. Ni jedan sudionik nije imao dijagnozu dementije s 55 godina. Tijekom prosječnog razdoblja praćenja od 23 godine, izračunato je da su sudionici u dobi od 55 godina imali rizik od dementije tijekom života od 42%, s većinom dijagnoza postavljenih nakon 75. godine.
Povezanost s Rassom i Genetikom
Istraživanje ističe i demografske razlike. Naime, žene imaju veći rizik od dementije od muškaraca, 48% naspram 35%. Također, crni sudionici imaju rizik od 44% u usporedbi s 41% za bijele sudionike. Istraživači sugeriraju da rasne razlike mogu odražavati kumulativne učinke strukturnog rasizma i nejednakosti tijekom života.
Pored toga, postoje genetski faktori koji mogu značajno utjecati na rizik od razvoja dementije. Jedan od njih je gen APOE ε4, za koji je ranije utvrđeno da značajno povećava rizik od Alzheimerove bolesti. Sudionici s dva kopije ovog gena imaju rizik od 59%, dok oni s jednim imaju 48%, a oni bez kopija 39%.
Potreba za Istraživanjem i Prevencijom
Autori studije naglašavaju nekoliko potencijalnih ograničenja istraživanja, uključujući mogućnost da rezultati možda nisu reprezentativni za cijelu populaciju SAD-a. Ističu i da bi njihovi podaci mogli biti podcijenjeni, iako su poduzeli korake kako bi verificirali dijagnoze dementije.
Gledajući u budućnost, očekuje se da će opterećenje dementijom nastaviti rasti. Autori upozoravaju na urgentnu potrebu za daljnjim istraživanjem u smislu prevencije ove bolesti. Mogući pravci istraživanja već uključuju promjene u prehrani, tjelesnu aktivnost i utjecaje okoliša.
Zaključak
“Otprilike 1 milijun odraslih osoba u SAD-u razviti će dementiju godišnje do 2060. godine,” zaključuju autori. “Politike koje poboljšavaju prevenciju i zdravo starenje su hitni prioriteti javnog zdravstva, a njihova implementacija može značajno smanjiti opterećenje koje uzrokuje dementija.” Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Medicine.
