Recent Damage to Undersea Internet Cables: What Does It Mean for Europe?
U posljednje vrijeme, nanesena šteta podvodnim internet kablovima u Baltičkom moru utjecala je na neke europske zemlje. Međutim, isprva je izgledalo da situacija nije tako kritična, nakon što je kompanija Cloudflare tvrdila da je potencijalna sabotaža imala „malo ili nimalo uočljivog utjecaja“ na internetske usluge. Ova izjava ukazuje na to koliko je europska internetska infrastruktura robusna, pokazujući visoku razinu otpornosti koju podržava mreža redundantnih opcija za održavanje kontinenta povezanog s internetom.
Koji su kablovi pogođeni?
Dva glavna kabla su bila zahvaćena ovim incidentom: BSC East-West Interlink između Litvanije i Švedske te C-Lion1 koji povezuje Finsku i Njemačku. Cloudflare je koristio metričke podatke poput kvalitete interneta, latencije i propusnosti u zemljama koje su, navodno, bile pogođene, kako bi otkrio da su mreže ostale stabilne.
Utjecaj na internetsku povezanost
Kabel BSC East-West Interlink, koji je oštećen 17. studenog, obično nosi otprilike jednu trećinu internetskog kapaciteta Litvanije. Međutim, alternativne rute omogućile su zemlji da ostane povezana bez velikih prekida usluga. Dan kasnije, C-Lion1 kabel je također oštećen. Uočen je manji oscilacija u performansama interneta, poput blagog smanjenja propusnosti i latencije u Finskoj, no problemi su riješeni unutar nekoliko sati.
Kritična važnost podvodnih kablova
Iako su podvodni kablovi ključni za povezivanje zemalja s internetom, brojne redundantne opcije otežavaju potpunu izolaciju neke zemlje. Švedska je povezana s više od 20 podvodnih kablova, dok Finska i Njemačka imaju po deset. Ove zemlje također koriste mreže optičkih vlakana na kopnu, što dodatno pomaže u održavanju povezanosti njihove kritične infrastrukture tijekom kvarova.
Povezani rizici
Unatoč do sada navedenim sigurnosnim mjerama, prijetnja sabotaže podvodnim kablovima ostaje ključna briga za mnoge države. Danska mornarica nedavno je presrela sumnjivu kinesku plovilu, što naglašava potrebu za zaštitom ovih fizičkih veza. Na početku 2024. godine, izvješćeno je da je NATO predstavio planove za korištenje satelitskih veza kako bi se zaštitili od napada na podvodne kablove. Uz to, potrošačke opcije poput Starlinka obećavaju održavanje povezanosti građana.
Završne misli
Incident o kojem se govori ukazuje na otpornost europske infrastrukture, ali također naglašava nužnost stalnog nadzora i inovacija u zaštiti ovih vitalnih veza. Kako se prijetnje razvijaju, važno je da Europa ostane korak ispred potencijalnih opasnosti kako bi osigurala da njeni građani i infrastrukture ostanu povezani i sigurni.
