Privatnost korisnika: Sve veći trend hitnih zahtjeva vlasti
Od 2020. godine, oko 190 vlada zatražilo je podatke s ukupno 8,4 milijuna korisničkih računa, otkriva nova studija koju je provela kompanija Surfshark, jedan od vodećih pružatelja VPN usluga na tržištu. Iako su hitni zahtjevi ključni za očuvanje javne sigurnosti, stručnjaci iz Surfsharka ističu da se ti zahtjevi pretvaraju u “novi trend”.
Hitni zahtjevi i njihova iskorištavanja
Od 2013. godine podneseno je ukupno 153 tisuće zahtjeva za podatke o računima u slučajevima hitnosti, pri čemu Velika Britanija prednjači u globalnoj potražnji. Ove hitne mjere, koje se obično koriste u situacijama opasnim po život, kao što su suicidi, pucnjave u školama ili prijetnje bombama, omogućuju vlastima pristup korisničkim podacima bez pravosudnog naloga, što može dovesti do zloupotreba.
Goda Sukackaite, savjetnica za privatnost u Surfsharku, upozorava da “ako vlade počnu zloupotrebljavati ove prakse, tumačeći ‘prijetnje’ preširoko, to može dovesti do masovne prisluškivanja i ugrožavanja osnovnih sloboda”. Stoga, dok hitni zahtjevi igraju važnu ulogu u zaštiti života, potrebna je stroga regulacija i nadzor kako bi se osigurala prava pojedinaca.
Analiza hitnih zahtjeva prema velikim tehnološkim kompanijama
Surfshark je analizirao globalne hitne zahtjeve upućene velikim tehnološkim tvrtkama (Google, Microsoft, Apple i Meta) od 2013. do prve polovice 2024. godine. Velika Britanija čini 26% svih hitnih zahtjeva, dok SAD slijedi s 22%, a Ujedinjeni Arapski Emirati drže treće mjesto s 10,5%. Google je najčešće ciljana kompanija, čineći čak 85% svih globalnih zahtjeva.
Važno je napomenuti da, iako Google, Microsoft i Apple pružaju informacije o broju hitnih zahtjeva, Meta to ne specificira. Tijekom godina, broj hitnih zahtjeva značajno je rastao; samo u prvom kvartalu 2024. zabilježeno je 15 tisuća takvih zahtjeva.
Povećanje zahtjeva za pristup podacima
Surfshark je također zabilježio 293 tisuće zahtjeva za račune u 2013. godini, a do 2020. broj je narastao na gotovo 1,3 milijuna, s rekordom od preko 2,2 milijuna u 2022. godini. Iako je 2023. zabilježeno malo opadanje, stručnjaci očekuju da će 2024. godina doseći nove visine.
Sjedinjene Američke Države su najviše tražile pristup podacima svojih građana, dok su europske zemlje (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Irska, Poljska i Švicarska) zauzele visoka mjesta. U top 10 zemalja koje su izdale zahtjeve za korisničkim podacima nalaze se i Singapur, Brazil i Južna Koreja.
Zaključak: Kako zaštititi svoju privatnost
Meta je najveća meta vlasti, s 43% od ukupno 12,1 milijuna zahtjeva od 2013. do polovice 2024. godine. Dok je Google druga najpogođenija tvrtka s 39%, Microsoft i Apple imaju najmanje zahtjeva s 10% i 8% odgovarajuće.
Ako vas brine vaša privatnost, preporučujemo nekoliko koraka za smanjenje informacija koje dijelite s velikim tehnološkim divovima. To uključuje korištenje VPN softvera svako vrijeme kada pregledavate internet, čime se osigurava šifriranje vaših veza i skrivanje vaše stvarne IP adrese. Također, koristite alternative usmjerene na privatnost kad god je to moguće. Na primjer, Proton nudi razne alate koji vam mogu pomoći da smanjite oslanjanje na Google, uključujući sigurnu e-mail uslugu, upravitelj lozinki, šifrirani kalendar i alate za dokumente.
Više savjeta o tome kako smanjiti korištenje Googla u svom životu možete pronaći u našim dodatnim člancima. Očuvanje privatnosti u digitalnom svijetu nikada nije bilo važnije!
