Jesu li “plave zone” stvarno mjesta dugovječnosti?
Da li ljudi u takozvanim “plavim zonama” imaju iznadprosječnu šansu da dožive više od 100 godina? Iako je ova ideja postala popularna, nova istraživanja koja su osvojila Ig Nobelovu nagradu dovela su ovu teoriju u pitanje. Istraživanja o starijim stanovnicima često su imala ozbiljne nedostatke koji su rezultirali iskrivljenim zaključcima.
Što je Ig Nobelova nagrada?
Ig Nobelova nagrada je satirična godišnja nagrada koja se dodjeljuje istraživanjima koja “nas nasmiju, a zatim natjeraju na razmišljanje”. Ova nagrada, koja je prvi put dodijeljena 1991. godine, slavi neobičan i maštovit pristup istraživača prema svojim predmetima.
Određivanje dugovječnosti: Istraživanje Dr. Saula Justina Newmana
Ove godine, Dr. Saul Justin Newman iz Centra za longitudinalne studije, UCL, osvojio je prvu Ig Nobelovu nagradu za demografiju za svoje istraživanje o najstarijim ljudima na svijetu. Prema njegovim nalazima, obrasci povezani s ekstremnom starošću i supercentenarima (osobama od 110 godina ili više) najvjerojatnije su rezultat lošeg vođenja evidencije, grešaka u administraciji i prijevara s mirovinama.
Kritika popularne teorije o plavim zonama
Newman je time značajno uzdrmao popularnu pretpostavku o “plavim zonama”, mjestima koja navodno imaju visok postotak dugovječnih ljudi. Primjeri ovih zona uključuju Loma Lindu u Kaliforniji, Okinawu u Japanu, Sardiniju u Italiji, Nicoyu u Kostarici i Ikariu u Grčkoj.
Koliko su održive tvrdnje o dugovječnosti?
Ideja da postoje posebna mjesta s izvanrednom dugovječnošću privukla je veliku pažnju istraživača. Analizirali su životne obrasce, društvene veze, biomarkere i genomske varijacije stanovništva tih “plavih zona”. Svi ovi napori imali su za cilj da istraže tajne dugog života. Međutim, Newman vjeruje da su odgovori manje povezani s načinom života, a više s nepouzdanim podacima.
Glavni nalazi istraživanja
- Visoka stopa siromaštva povezana je s većim pritiskom na izvršavanje prijevara s mirovinama.
- Nedostatak rodnih listova značajno smanjuje broj zabilježenih supercentenara.
- Broj ljudi koji dožive 90 godina može utjecati na statistiku o dugovječnosti.
Newmanovo istraživanje ukazuje na to da su postotci supercentenara često preuveličani. Na primjer, 2010. godine otkriveno je da više od 230,000 japanskih stogodišnjaka zapravo nedostaje, da su izmišljeni, ili da su umrli.
Zaključak
Nova istraživanja Dr. Newmana donose nove perspektive na teoriju o “plavim zonama” i izazivaju pretpostavku da postoje posebna mjesta koja jamče dugovječnost. Umjesto toga, čini se da skeptičnost prema podacima i metodama istraživanja dostavlja novi uvid u ovu temu. Dok korištenje pouzdanih podataka ostaje ključno, postavlja se pitanje koliko su ispravne naše pretpostavke o dugovječnosti i što je zapravo tajna dugog života.
