Sexting i mentalno zdravlje tinejdžera: Novo istraživanje preispituje povezanost
Sexting je ranije bio povezan s povećanjem problema mentalnog zdravlja kod tinejdžera, no novo istraživanje preispituje ovu ideju. Istraživanje sugerira da napori za smanjenje sextinga među adolescentima možda neće pomoći u sprječavanju mentalnih problema. Tinejdžerski uzrast je složen i formativan period, kada se tijelo razvija iz djetinjstva prema odrasloj dobi, a s tim dolaze razne fiziološke i psihološke promjene.
Utjecaj društvenih odnosa i digitalnog doba
U ovom važnom razdoblju, utjecaj naših društvenih odnosa, osobito s vršnjacima, postaje sve značajniji, što dovodi do povećane romantične i seksualne znatiželje. Dolazak digitalnog doba donio je dodatne promjene i pritiske koji utječu na adolescente. Pametni telefoni i digitalni mediji postali su ključni forumi za socijalizaciju i seksualnu eksploraciju. Termin “sexting” obuhvaća sve oblike slanja, primanja i prosljeđivanja eksplicitnih seksualnih poruka i slika putem interneta.
Rastući fenomen sextinga
Unatoč tome što je sexting postao uobičajen dio suvremenog društvenog života, nije bez problema. Seksualne slike se mogu dijeliti bez pristanka, njihova produkcija može biti prisilna, a postoje i zabrinutosti da sexting može biti povezan s rastućim mentalnim problemima kod tinejdžera. Međutim, prethodna istraživanja su se većinom fokusirala na presječne studije koje otkrivaju samo trenutnu situaciju, ne uzimajući u obzir pre-existing varijable između onih koji se bave sextingom i onih koji ne. Ovo istraživanje nudi novu perspektivu.
Novo istraživanje iz Norveške
Istraživači iz Norveške analizirali su longitudinalne panel podatke kako bi saznali ima li visoko ocjenjivanje sextinga veze s simptomima depresije i problemima u ponašanju. Oni su se oslonili na podatke iz projekta MyLife, koji prati zdravlje i razvoj adolescenata u Norveškoj. Uzorak istraživanja obuhvatio je 3,000 tinejdžera u dobi od 15 do 19 godina koji su sudjelovali u barem jednoj od tri procjene u razdoblju od 2019. do 2021. godine.
Metodologija i rezultati
Korišteni su standardizirani upitnici za mjerenje sextinga, simptoma depresije i problema u ponašanju. Sexting je mjeren kroz tri upitnička stavka, dok su simptomi depresije mjereni prilagođenim devetoslovnim upitnikom za adolescente. Rezultati su pokazali da je postotak tinejdžera koji se bave sextingom varirao tijekom vremena, s tim da je 30.5% djevojaka i 33.1% mladića prijavilo sudjelovanje na prvoj procjeni.
Analiza je pokazala da simptomi depresije veći su među djevojkama, dok su problemi u ponašanju bili izraženiji kod mladića. Istraživači su zaključili da visoki rezultati u sextingu u odnosu na prosjek nisu povezani s višim simptomima depresije. Zanimljivo je da su problemi u ponašanju kod djevojaka, mjerljivi u jednom trenutku, bili povezani s kasnijim povećanjem sextinga, što sugerira da problemi u ponašanju mogu dovesti do većeg sudjelovanja u sextingu.
Zaključci istraživanja
Istraživači su istaknuli da njihovi nalazi ne pružaju dokaze koji bi podržali ideju da sexting uzrokuje pogoršanje mentalnog zdravlja tijekom vremena. Važna implicacija njihovih otkrića je da intervencije usmjerene na smanjenje sextinga među adolescentima vjerojatno neće pomoći u prevenciji mentalnih problema. Umjesto toga, trebali bismo educirati adolescente o važnosti seksualnog pristanka i zaštite privatnosti prilikom sudjelovanja u ovakvim aktivnostima.
Novo istraživanje stoga donosi zanimljive uvide koji mogu oblikovati buduće strategije za obrazovanje i podršku adolescentima, a njegovi rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Adolescent Health.
