Revolucija u razumijevanju evolucije panda
U nedavnom istraživanju, znanstvenici su analizirali zube drevnih panda pronađenih na fosilnom nalazištu u južnoj Njemačkoj, otkrivajući informacije koje značajno mijenjaju našu percepciju njihove evolucijske povijesti. Za razliku od suvremenih panda koje se smatraju lijenima i imaju izbirljivu prehranu isključivo na bazi bambusa, ovi izumrli medvjedi su bili svejedi.
Evolucija prehrambenih navika panda
Danas poznate divlje pande su najherbivornija vrsta u redu Carnivora (sisavci prilagođeni prvenstveno mesnoj prehrani), iako posjeduju probavni sustav kao mesojedi. Ova situacija čini prehrambene navike modernih panda vrlo neobičnima, a znanstvenici još uvijek nisu sigurni kada su se njihov specijalizirani način ishrane razvio. Ancestor moderno poznate divlje pande, Kretzoiarctos beatrix, živio je prije otprilike 11 milijuna godina i bio je blago manji od današnjih panda, ali je i dalje mogao težiti preko 100 kilograma.
Otvorenja na Hammerschmiede u Allgäu
Međunarodni tim znanstvenika iz Hamburga, Frankfurta, Madrida i Valencije nedavno je otkrio fosilizirane ostatke K. beatrix na mjestu Hammerschmiede. Do sada su većina njihovih fosila pronađena u Španjolskoj, što sugerira da su pande porijeklom iz Europe i da su migrirale u Kinu. Za razliku od modernih panda, K. beatrix je bio svejed, konzumirajući i biljnu i mesnu hranu.
Znanstvenici su usporedili fosilizirane zube K. beatrix-a s onima drugih vrsta medvjeda, uključujući polarne i smeđe medvjede. Utvrđeno je da K. beatrix nije bio specijaliziran za tvrde biljke kao moderni preci, niti je isključivo jeo meso poput polarnih medvjed. Njegova dijeta bila je sličnija modernim smešnim medvjedima, koja uključuje i biljni i životinjski materijal.
Značaj otkrića
Prema profesoru Madelaine Böhme sa Sveučilišta u Tübingenu, rezultati ovog istraživanja su ključni za naše razumijevanje evolucije medvjeda i razvoj herbivornosti među divljim pandama. “Izgleda da je Kretzoiarctos beatrix bio generalist. Specijalizacija u prehrani panda dogodila se kasnije u njihovoj evoluciji,” navela je Böhme. Istraživački tim procijenio je i makromorfološku i mikromorfološku analizu zuba. Na makronivou, zubi K. beatrix su bili pogodni za raznovrsne vrste hrane, dok su na mikronivou uočene ogrebotine koje ukazuju na to da su žvakali tvrde materijale, poput kostiju.
Ovo proširenje znanja dolazi iz dva istraživanja koja su se bavila dijetarnim i životnim navikama 28 predacijskih vrsta otkrivenih na Hammerschmiede. Ova lokacija postala je poznata 2019. godine kada su otkriveni ostaci 11,5 milijuna godina stare velike majmuna, poznate kao Danuvius guggenmosi, za koji se kaže da je bio prva vrsta koja se prilagodila hodanju uspravno.
Raznolikost ekosustava
Osim drevne pande, tim Böhmea pronašao je nevjerojatnih 166 fosiliziranih vrsta na tom mjestu. “Ovakav napredan ekosustav nudi bogatstvo ekoloških niša za vrste koje u njemu žive,” istaknula je Böhme. “To je značilo da su se mogli prilagoditi šumovitom riječnom krajoliku koji je bio prisutan tada.”
Uz pande, ostali predatori otkriveni na Hammerschmiede uključivali su sitne, lasičaste životinje do velikih hijena i sabljozubih tigrova. “Primarni izvori njihove hrane bili su vrlo različiti. Postojali su čisti mesožderi, ribači poput vidri, i kostižderi kao hijene. Nekoliko drugih vrsta, poput panda i kune, obrocima su se prilagođavale, jedući i biljke i životinje raznih veličina,” dodao je dr. Nikolaos Kargopoulos.
Zaključak
Istraživanje koje se provodi na Hammerschmiede nudi nevjerojatan uvid u evoluciju panda, kao i u raznolikost ekosustava koji su postojali prije milijun godina. Ova otkrića ne samo da mijenjaju našu percepciju o prehrambenim navikama panda, već i dodatno osnažuju važnost očuvanja prirodnih staništa koja omogućuju biološku raznolikost.