Je li sijena groznica doprinijela izumiranju mamuta?
Sljedeći put kada osjećate svrbež i curenje nosa zbog sijene groznice, razmislite o nesretnom mamutu čije je poznato izumiranje možda povezano s povećanjem polena i zapušenim nosovima. Novo istraživanje iznosi hrabru tvrdnju: sijena groznica mogla bi biti jedan od faktora u preranom izumiranju mamuta i drugih životinja iz doba ledenog doba.
Izumiranje mamuta: povijesni kontekst
Većina mamuta izumrla je prije više od 10,000 godina, odmah nakon završetka posljednjeg ledenog doba, iako su neki izolirani sojevi opstali do skoro 4,000 godina prije. Kako se svijet zagrijavao, globalni ekosustav doživio je radikalne promjene, a zeleni prostor u staništima mamuta prvi put se procvjetao nakon tisućljeća.
Utjecaj polena na mamute
U novom istraživanju, znanstvenici tvrde da povećanje polena, koje prati bujanje biljnog svijeta, može izazvati ozbiljne alergijske reakcije kod nekih životinja, smanjujući njihovu sposobnost mirisanja. Uz nosove puni sluzi, mamuti su mogli imati poteškoća u pronalaženju partnera za parenje, što je moglo dovesti do manjih uspjeha u reprodukciji. Time se dodatno povećao pritisak na populaciju i doveo je do njihove konačne propasti.
Autori studije ističu: “Smanjenje populacije određenih vrsta životinja može biti povezano s mehanizmima koji ometaju osjetljivost na mirise, što rezultira smanjenom vjerojatnošću pronalaska seksualnog partnera tijekom parenja. Ovi mehanizmi mogu biti posljedica alergija na polen, biljnih toksina ili biljnih metabolita.”
Dokazi koji potkrepljuju teoriju
Znanstvenici su se oslonili na nekoliko dokaza kako bi podržali svoju tvrdnju. Istražujući smrznute tkiva praistorijskih životinja – uključujući vunu mamuta, špiljskog lava, vunastog nosoroga, bizona i konja – uspjeli su dobiti sačuvane proteine povezane s imunološkim sustavom. Tim je pronašao fragmente imunoglobulina koji su možda bili ispušteni od strane mamuta zbog alergijske reakcije.
Ovo savršeno odgovara njihovom prethodnom istraživanju koje je proučavalo unutrašnjost mamuta i otkrilo tragove biljaka poput Oxytropis sordida i Huperzia, koje uzrokuju alergijsku reakciju kod mnogih sisavaca. Istraživači napominju da je oslabljen osjet mirisa mogao utjecati na preživljavanje životinja iz doba ledenog doba na mnoge načine, uključujući njihovu sposobnost traženja hrane, navigaciju tijekom migracija i izbjegavanje gladnih predatora.
Utjecaj drugih faktora
Teorija ne pokušava isključiti druge uobičajene razloge za izumiranje mamuta, kao što su gubitak staništa, prekomjerno lovljenje od strane ljudi, bolesti i međusobno povezivanje. Vjerojatno je bilo mnogo okrutnih obrata sudbine koji su pridonijeli njihovom konačnom izumiranju. Ipak, nova studija nudi fascinantnu ideju da je sijena groznica mogla biti zanemarena komponenta u njihovom nestanku.
Buduća istraživanja
Kako bi potkrijepili svoju teoriju, istraživači žele pratiti uzorke mamuta s tragovima imunoglobulina E, biomarkera koji je usko povezan s alergijskim reakcijama. Iako taj ključni protein nikada nije otkriven u paleontološkim uzorcima sisavaca, njegova prisutnost mogla bi se pokazati kao dragocjeni dio slagalice za njihovu teoriju.
Završna misao
Nova studija objavljena u časopisu Earth History and Biodiversity otvara nova pitanja o razlozima izumiranja mamuta. Moguće je da su naši suputnici iz prošlosti, unatoč svojim veličanstvenim razmjerama, podlegli utjecajima navika i okolnosti koje ni danas ne možemo u potpunosti razumjeti.
