Otkrivanje Tajni Mumija iz Tarim Bazena
U srcu sušnih pustinja kineske autonomne regije Xinjiang Uyghur, nedaleko od Putu svile, leži stotine ljudskih ostataka koji su prirodno očuvani suhim zrakom. Ove mumije, poznate kao mumije iz Tarim Bazena, bile su podvrgnute genetskim istraživanjima, pri čemu su znanstvenici otkrili iznenađujuće porijeklo. Ovo otkriće pomaže objasniti kako je ova populacija usvojila svoje neobične tradicije i izglede, što je dugo zbunjivalo istraživače.
Unikatna Karakteristika Mumija
Mumije datiraju od 2000. godine prije nove ere (g. p.n.e.) do 200. godine nove ere (g. n.e.), a izazvale su značajno zanimanje jer se ne sliču drugim drevnim stanovnicima regije. Umjesto toga, posjeduju “zapadnjačke” osobine, nose šarenu vunenu odjeću i sahranjuju se uz druge znakove stočarske kulture koja uključuje goveda, ovce, koze, pšenicu, ječam, proso i sir. Najneobičniji aspekt jest da su mumije iz Tarim Bazena bile sahranjene u pustinjama u kovčezima u obliku čamca, prekrivenim kravljim kožama.
Genetska Istraživanja i Otkrivanje Porekla
U novom istraživanju, objavljenom u časopisu Nature, znanstvenici su koristili genetsku analizu kako bi proučili trinaest najranijih poznatih mumija iz Tarim Bazena, koje datiraju oko 2100. do 1700. g. p.n.e. Ova istraživanja su otkrila da su oni direktni potomci Drevnih Sjeverne Euroazije (ANE), lokalne populacije lovaca i sakupljača koji su naseljavali sjeveroazijsku stepu i Sibir. Ova nekada opsežna grupa nestala je prije oko 10,000 godina, ali njihovo genetsko nasljeđe još uvijek se može pronaći u današnjim domorodačkim populacijama u Sibiru i Americi.
Kulturni Utjecaji i Društvena Struktura
Zanimljivo je primijetiti da mnogi jedinstveni kulturni artefakti mumija iz Tarim Bazena nisu prirodno primjereni svom okruženju – sahranjivanje čamaca i vuna nisu tipično povezani s pustinjama. No, nova analiza sugerira da ova populacija nije bila novopridošla u tom području i imala je pretežno lokalno nasljeđe. Ovo je u oštrom kontrastu s prethodnim teorijama koje su spekulirale o stočarima iz regije Crnoga mora, Srednjoj Aziji ili ranijim farmerima na Iranskoj visoravni.
Kulturni Sukobi i Genetska Raznolikost
Prema riječima Christine Warinner, glavne autorice istraživanja i profesorice antropologije na Sveučilištu Harvard, “Unatoč genetskoj izolaciji, brončano doba ljudi iz Tarim Bazena bilo je izuzetno kulturno kozmopolitsko – gradili su svoju kuhinju oko pšenice i mliječnih proizvoda iz zapadne Azije, proso iz istočne Azije i ljekovito bilje poput Ephedre iz Srednje Azije.” Čini se da su se premalo miješali s drugim obližnjim populacijama, formirajući nepoznati genetski izolat koji je vjerojatno prošao kroz ekstremno genetsko usko grlo prije dolaska u to područje.
Različite Priče Iz Dzungarije
Dubljom analizom ove enigmatčne populacije, istraživački tim proučio je genetiku pet ljudskih ostataka datirajući od 3000. do 2800. g. p.n.e. u susjednom Dzungarskom Bazenu. Ovi nalazi otkrivaju drugačiju priču – mumije iz Dzungarije potekle su od lokalnih populacija i stočara sa zapadne stepe koji imaju jake genetske veze s ranim brončanim dobom Yamanya. Sveukupno, nalazi dodatno naglašavaju jedinstvenu ulogu ovog neobičnog mjesta u brončanom dobu Eurasije, djelujući kao vitalna raskrsnica između Istoka, Zapada, Sjevera i Juga.
Zaključak
Obnavljanje podrijetla mumija iz Tarim Bazena transformiralo je naše razumijevanje regije. Istraživanje drevnih ljudskih genoma nastavit će se kako bismo stekli dublje razumijevanje povijesti migracije ljudi u euroazijskim stepama. Uzbudljivo je promatrati kako ova znanstvena otkrića otvaraju vrata novim uvidima u kompleksnu povijest čovečanstva.
