Fascinantni pokreti Zemljinih tektonskih ploča
Zemlja nije statična, nepromjenjiva lopta od stijena. Iako se možda čini da je tlo na kojem stojimo fiksno, naš planet je zapravo dinamična, oblikom promjenjiva kugla kore koja pluta oko užarenog središta sastavljenog od plašta i metala. Ovaj proces stalnih promjena potpuno je ilustriran u jednom trenutnom videu koji prikazuje kretanje Zemljinih tektonskih i pločastih granica u posljednjih 1,8 milijardi godina, što predstavlja tek 40 posto povijesti Zemlje. Ova impresivna studija dolazi od geologa iz Australije i Kine koji su usavršili prethodne modele evolucije tektonskih ploča koristeći nove geofizikalne podatke i poboljšan softver za simulaciju.
Podnožje Zemlje kroz vrijeme
Video započinje u 21. stoljeću, prikazujući kontinenete kakve poznajemo danas: Sjevernu i Južnu Ameriku, Europu, Aziju, Afriku, Australiju i Antarktiku. U samo nekoliko milijuna godina, kontinentalne ploče počinju se savijati i približavati jedna drugoj. Prije otprilike 200 milijuna godina, svjedočimo pojavi Pangee, superkontinenta povezanog s doba dinosaura, koji je zapravo stvoren otprilike prije 335 milijuna godina.
Kako prolaze milijuni godina, tako dolazi do stvaranja drugih superkontinenta i tektonskih raspadanja. Na primjer, superkontinent Rodinija stvoren je prije oko 1,35 milijardi godina razdvajanjem starijeg superkontinenta Nuna. Geološko razdoblje između 1,8 i 0,8 milijardi godina ponekad se naziva “dosadna milijarda” jer neki modeli sugeriraju da je to razdoblje relativne tektonske stabilnosti bez značajnog pokreta. Međutim, najnoviji modeli osporavaju ovu tvrdnju, tvrdeći da je “dosadna milijarda” zapravo bila vremenski dug period dinamičke geološke aktivnosti.
Aktivnosti koje nastavljaju oblikovati Zemlju
No, to nije kraj priče za Zemljine tektonske ploče. Površina naše planete još uvijek prolazi kroz radikalne promjene, iako se one odvijaju izuzetno sporo. Primjer za to može se vidjeti u Africi, koja ima kolosalni rasjed koji se proteže tisućama kilometara kroz Etiopiju, Keni, Demokratsku Republiku Kongo, Ugandu, Ruandu, Burundi, Zambiju, Tanzaniju, Malavi i Mozambik. U razdoblju od 5 do 10 milijuna godina, ovaj rastući rasjed mogao bi dovesti do odvajanja dijela Istočne Afrike od ostatka kontinenta, što bi potencijalno rezultiralo stvaranjem novog oceana između dva kopna. Afrika kakvu poznajemo će se zapravo podijeliti na dva dijela.
Buducnost Zemljinih kontinenata
Još ekstremnije promjene predstoje u daljoj budućnosti. Modeliranje tektonskog kretanja sugerira da bi naš planet mogao dobiti novi superkontinent za otprilike 200 milijuna godina. Međutim, to bi se moglo dogoditi na nekoliko različitih načina. Jedna ideja uključuje formiranje superkontinenta nazvanog “Amasia”, gdje bi se svi kontinenti osim Antarktike mogli skupiti oko Sjevernog pola. Drugi mogući scenarij, “Aurica”, podrazumijeva okupljanje zemlje na ekvatoru. Pred nama je potpuno drugačiji svijet, ali nije sigurno kako će se on oblikovati.
Završna misao
Nova studija, objavljena u časopisu Geoscience Frontiers, otkriva uzbudljive mogućnosti vezane uz budućnost Zemljinih tektonskih ploča. Dok nastavljamo istraživati naš planet, važno je razumjeti da je evolucija Zemlje kontinuirani proces koji će oblikovati naš svijet na načine koje tek počinjemo shvaćati.