Aphelion: Što je to i zašto je važno?
Na 3. srpnja 2025. godine u 15:54 ET, naš planet, Zemlja, službeno će doseći svoj najdalji točku od Sunca za ovu godinu. Ovaj fenomen poznat je kao aphelion. Zanimljivo je da Zemljina putanja oko Sunca nije savršeni krug, već elipsa, što znači da se Zemlja često približava i udaljava od Sunca tijekom svog orbitiranja.
Perihelion i Aphelion
Najbliža točka Zemlje Suncu, poznata kao perihelion, događa se oko prvih dana siječnja. Kroz nekoliko godina, taj će datum pasti na 3. siječnja 2026. godine. Kada se uočava aphelion, udaljenost od središta Zemlje do središta Sunca iznosi približno 152,087,738 kilometara (94,502,939 milja). Kada je Zemlja najbliža Suncu, ona se nalazi oko 5,1 milijun kilometara (otprilike 3,2 milijuna milja) bliže, što implicira da naš planet prima 6,8% više solarne radijacije u siječnju nego što će primiti na dan apheliona.
Veza između apheliona, periheliona i godišnjih doba
Iako se aphelion i perihelion odvijaju blizu solsticija ili početka godine, njihova pojava nema nikakve veze s godišnjim dobima. Godišnja doba određena su nagibom Zemlje. Trenutačno, Sjeverna hemisfera usmjerena je prema Suncu, što rezultira ljetom na sjeveru i zimom na jugu. Za šest mjeseci, situacija će biti obrnuta: Južna hemisfera bit će usmjerena prema Suncu, doživljavajući ljeto dok na sjeveru traje zima.
Ciklični procesi i promjene datuma apheliona i periheliona
Postoje ciklični procesi koji pomiču stvarni datum i vrijeme apheliona i periheliona. Ovi se datumi pomiču otprilike jedan dan svake 58 godine, a ta promjena je trajna. Manje varijacije i potreba za dodatnim danom (pretpostavkom leap day) znače da su godišnje varijacije u datumu česte. Na primjer, krajem 19. stoljeća, Novu godinu obilježavao je perihelion, dok su u sredini 1200-ih solsticiji padali na ta dva posebna dana.
Utjecaj gravitacije Jovijalne i Saturna
Razlog ovih promjena leži u suptilnom povlačenju Jupitera i Saturna na naš planet. Tijekom stotina tisuća godina, Zemljina putanja varira od blago eliptične do gotovo savršene kružne. U ovom trenutku, Zemlja se nalazi na najcircularnijem dijelu svog orbitiranja, što je jedan od Milankovičevih ciklusa.
Sezone i njihovo trajanje
Zanimljivo je napomenuti da se, iako se oblik putanje mijenja, trajanje godine ostaje nepromijenjeno zbog zakona gravitacije. Putanja se samo “stišće”, pa se tijekom proljeća i jeseni Zemlja sklona bliža Suncu nego što je to sada slučaj. Ova putanja također utječe na godišnja doba na poseban način: njihovo trajanje. Astronomskim gledanjem, godišnja doba definiraju koja se kvadrant u putanji prolazi. Što je putanja circularnija, to su godišnja doba sličnija u trajanju.
Trenutno, ljeto u Sjevernoj hemisferi traje 4.66 dana duže od zime, a proljeće je 2.9 dana duže od jeseni.
Zaključak
Znanstvena priroda apheliona i periheliona donosi fascinantne spoznaje o našoj planeti i njenoj putanji. Razumijevanje ovih fenomena pomaže nam u boljem shvaćanju promjena godišnjih doba, a također otkriva dublje povezane cikluse u našem svemiru. Ove znanstvene činjenice ne samo da obogaćuju naše znanje, već nas i potiču da cijenimo ljepotu i složenost prirodnih pojava koje oblikuju naš svijet.
