Otkrivanje Novog Organele u Ljudskim Stanicama: Hemifuzom
Zamislite da otvorite haubu svog automobila i zavirite unutra. Vidite motor, bateriju, različite rezervoare tekućina – sve uobičajene stvari… i onda primijetite nešto neobično. Dodatna komponenta, nikada ranije primijećena – ali očigledno nešto radi jer se pokreće ispred vas. Ovakvo otkriće dogodilo se timu istraživača s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Virginia i Nacionalnih instituta za zdravlje, ali na vrlo maloj razini. Oni su otkrili dosad nepoznatu organelu unutar ljudskih stanica, koju su nazvali „hemifuzom”. U radu objavljenom prošlog mjeseca, objasnili su zašto je ovo otkriće toliko važno.
Što je hemifuzom?
„Ovo je kao otkrivanje novog reciklažnog centra unutar stanice,” izjavila je autorica studije, Seham Ebrahim, istraživačica na UVA-u u Odjelu za molekularnu fiziologiju i biološku fiziku. „Smatramo da hemifuzom pomaže u upravljanju načinom na koji stanice pakiraju i obrađuju materijale. Kada to ne ide prema planu, može doprinijeti bolestima koje utječu na mnoge sustave u tijelu.”
Kako funkcioniraju vezikuli?
U središtu ovog otkrića su vezikuli—„poput malih dostavnih kamiona unutar stanice,” objašnjava Ebrahim. Ovi vezikuli su poput švicarske vojnice, jer obavljaju razne funkcije, uključujući:
- miješanje kemijskih reakcija
- pohranu hrane i enzima
- odlaganje i reciklažu staničnog otpada
Novi hemifuzom služi kao „dostavno mjesto” gdje se vezikuli „spajaju i razmijene teret”. To je korak u procesu za koji nismo znali da postoji.
Potencijalne posljedice otkrića
Ovaj dodatni korak mogao bi biti ključ za bolje razumijevanje određenih genetskih stanja, od kojih mnoga proizlaze iz problema s načinom na koji stanice upravljaju tim „teretom”. Tim istraživača nada se da će dodatnim istraživanjem rasvijetliti točnu ulogu hemifuzoma u ovom sustavu, kao i što se događa kada stvari krenu po zlu. Rješavajući ovaj izazov, sljedeći korak mogao bi biti nov pristup liječenju raznolike palete ozbiljnih genetskih poremećaja.
Perspektive za budućnost
„Ovo je samo početak,” rekla je Ebrahim. „Sada kada znamo da hemifuzomi postoje, možemo početi postavljati pitanja o njihovom ponašanju u zdravim stanicama i što se događa kada stvari krenu naopako. To bi nas moglo odvesti do novih strategija za liječenje složenih genetskih bolesti.”
„Tek počinjemo razumijevati kako se ova nova organela uklapa u širu sliku zdravlja stanica i bolesti,” nastavila je. „Uzbudljivo je jer otkrivanje nečega doista novog unutar stanica je rijetko – i otvara nam potpuno novi put istraživanja.”
Ova studija objavljena je u časopisu Nature Communications.
