Povećanje topline na Zemlji: Upozorenje znanstvenika
Globalno zagrijavanje na uznapredovalom nivou
Trenutna razina topline koja se akumulira blizu površine Zemlje više je nego dvostruko veća od predviđanja najboljih modela klimatskih promjena. Ovi alarmantni podaci ukazuju na to da nam u izračunima možda nedostaje ključna komponenta. Kako znanstvenici pokušavaju obraditi ove rekordno visoke brojke, smanjenje proračuna ugrozilo je sve napore da se situacija prati i pronađe rješenje.
Što je energetska neravnoteža?
Energetska neravnoteža planetu predstavlja razliku između količine topline koja ulazi u našu atmosferu od Sunca i količine koja se emitira ili odbija natrag u svemir. S porastom emisija stakleničkih plinova, sve više ove energije ostaje zarobljeno, što dovodi do neravnoteže. Klimatski modeli uzimaju ovu neravnotežu u obzir, izračunavajući njezinu veličinu na temelju količine ugljika u atmosferi.
Uznemirujući porast neravnoteže
Primjerice, tijekom prve dekade ovog stoljeća neravnoteža je iznosila oko 0.6 vata po kvadratnom metru, ali do 2023. godine taj broj skočio je na 1.8 vata po kvadratnom metru. Ova brojka potpuno ruši postojeće klimatske modele i više je nego dvostruko veća od vrijednosti koja bi se mogla očekivati na temelju trenutnih razina emisija stakleničkih plinova.
Uloga energetske neravnoteže u globalnom zagrijavanju
Novo istraživanje naglašava da “trend nas je iznenadio” te da “nastavak rasta energetske nerazmjere od 2020. ostavlja nam malo sumnje da je stvarni signal napustio okvire varijabilnosti modela”. Ova sve veća energetska neravnoteža uzrokuje globalno zagrijavanje, jer više topline ostaje zarobljeno na Zemlji, podižući temperaturu tla, zraka i oceana.
Uzroci energetske neravnoteže
Znanstvenici napominju da su uzroci ove razlike između modela i opažanja trenutno slabo poznati, no čini se da ih dominira smanjenje solarne refleksivnosti Zemlje. Na primjer, smanjenje oblačnosti – u kombinaciji s smanjenjem polarnih ledenih kapa – može smanjiti sposobnost planete da odbija sunčevu svjetlost.
Kritična potreba za praćenjem podataka
Hitno je potrebno shvatiti zašto se ovo događa kako bismo mogli razviti plan za rješavanje problema. Naša sposobnost da to učinimo ovisit će o učinkovitosti praćenja podataka. Međutim, s redovitim povlačenjem ključnih satelita, autori studije upozoravaju da bismo se mogli suočiti sa smanjenom sposobnošću praćenja energetske nerazmjere.
U trenutku mjerenja
Trenutna situacija mjeri se pomoću četiri različita satelita koji su dio NASA-ine misije CERES, u kombinaciji s instrumentom za ukupan solarni irradiance (TSIS-1) na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Međutim, 2027. godine, CERES će biti zamijenjen novom misijom Libera, koja će uključivati jedan satelit sposoban za praćenje energetske nerazmjere Zemlje.
Zaključak
Ovo ostavlja malo prostora za pogreške, jer bilo kakve greške na satelitskoj opremi mogle bi rezultirati značajnim prazninama u podacima, što bi moglo ugroziti našu sposobnost rješavanja ove globalne krize. Važno je da nastavimo istraživati i pratiti ove promjene kako bismo osigurali zdraviju i održiviju budućnost za našu planetu.
Studija je objavljena u časopisu AGU Advances.
