Prvi Pogled Na Saturn: Osvajanje Nebeske Granice
Iako su naši teleskopi postali izuzetno napredni u posljednjem stoljeću, ne postoji ništa poput iskustva gledanja planeta iz perspektive svemirske letjelice koja mu se približava. Tijekom 1979., 1980. i 1981. godine, čovječanstvo je prvi put dobilo kratak i blizak pogled na Saturn dok su letjelice Pioneer 11, Voyager 1 i Voyager 2 prolazile pored ove plinovite divovske planete.
Pioneerski Trenuci Otkrivanja
U svom prolasku 1979. godine, letjelica Pioneer otkrila je Saturnov magnetosferu i dva nova mjeseca, jedan od kojih je zamalo udarila, prema izjavama NASA-e. Iako su ti pogledi na planet bili izuzetno uzbudljivi, prava revolucija dogodila se 1997. godine kada je NASA pokrenula misiju Cassini-Huygens, slajući namjensku svemirsku letjelicu da kruži oko ove plinovite divovske planete i proučava njen sustav prstenova, kao i impresivan broj mjeseca.
Dolazak Cassinija na Saturn
Nakon što je stekla dodatnu brzinu kroz Venere, Zemlju i Jupiter, letjelica Cassini napokon je stigla do Saturna 1. srpnja 2004. godine. Zbog svog putovanja, letjelica je bila projektirana da izdrži ekstremne temperature koje se kreću od 130°C unutar Venere do -210°C u okolini Saturna.
Mjesečevi Suputnici
Cassini je imala prvo misiju koja je trajala sedam godina, tokom koje je izvela mnoge bliske prelete pored Saturnovih mjeseca, dok je također promatrala mijenjajuće se godišnje doba na plinovitoj divovki i njenom najvećem mjesecu, Titan. “Neka od najiznenađujućih znanstvenih otkrića došla su iz susreta s fascinantnim, dinamičnim mjesecima Saturna”, navodi NASA. Ovo uključuje spuštanje Huygensove sonde Europske svemirske agencije kroz Titanovu atmosferu 2005. godine, što je pružilo znanstvenicima uvid u to kako bi Zemlja mogla izgledati prije nego što je život evoluirao.
Nastavak Misije i Veliki Finale
Nakon što je završila svoju prvotnu misiju 2008. godine, misija Cassini je produljena zbog preostalog goriva. Nastavila je kružiti oko Saturna, proučavajući strukturu njegovih prstenova, mjeseca i mapirajući njegovu magnetosferu. Godine 2010. došlo je do još jednog produženja misije, koja je sada nazvana Cassini Solstice Mission, a cilj je bio promatrati dugoročne promjene na planeti i njezinim mjesecima tijekom sjevernog zimskog solsticija Saturna.
No, nakon ovog zadatka, postojalo je vremena samo za još jedno proširenje, koje je NASA nazvala “Veliko Finale”. U ovoj fazi, Cassini je izvela 22 urona između najunutarnjeg prstena Saturna i vrhova oblaka planete tijekom pet mjeseci, pružajući bliže promatranje nego ikada prije.
Zaštita Saturnovih Mjeseca
Na kraju svoje misije, kako bi zaštitila Saturnove mjesece, letjelica Cassini je namjerno utonula u plinovitu divovku. “Iscrpivši gotovo svu raketnu gorivo, operateri su namjerno uronili Cassini u planet kako bi osigurali da Saturnovi mjeseci ostanu netaknuti za buduća istraživanja”, objasnila je NASA.
Prije nego što je krenula u taj posljednji uron, Cassini je poslala finalne slike Saturnovih prstenova, mutnu sliku Titana, i Enceladus koji se skriva iza Saturna. Posljednja slika koju je letjelica snimila prije spuštanja bila je sama plinovita divovka.
Posljednji Uron u Tajne Svemira
Završni uroni u Saturn donijeli su NASA-i dragocjene podatke o Saturnovim magnetskim poljima i gravitaciji, dok su dodatno poboljšali naša saznanja o materijalu koji čini njegov sustav prstenova. Nakon 293 orbite, 15. rujna 2017. godine, sonda je poslala svoje posljednje znanstvene podatke prije nego što je trajno uronila u Saturnovu atmosferu.
Možda nikada nećemo saznati što se dogodilo nakon toga, ali se predviđa da se letjelica raspala otprilike minutu nakon urona, raznesena snagom planeta.
Zaključak
Misija Cassini-Huygens ostavila je neizbrisiv trag u razumijevanju našeg sunčevog sustava, posebno Saturnovih misterioznih prstenova i njegovih mjeseca. Ova hrabra pustolovina pokazuje koliko smo daleko napredovali u istraživanju svemira i kako nas susreti s drugim svjetovima mogu naučiti o našem vlastitom. U budućnosti, doduše s tugom, možemo očekivati nove misije koje će nastaviti tragati za tajnama koje nam svemir skriva.
